Organiziranost, angažiranost i spremnost na pomoć ne samo da bi vas učinili ugodnijima u društvu, već bi vam čak mogli pomoći i da živite dulje, pokazali su rezultati novog istraživanja.
S druge strane, ostavljanje svega do zadnjeg trenutka, kada je razina stresa visoka, te česta tjeskoba ili promjene raspoloženja mogli bi biti povezani s kraćim životnim vijekom.
Pišući u časopisu Journal of Psychosomatic Research, stručnjaci za dugovječnost rekli su da bi njihovi nalazi mogli pomoći liječnicima da predvide zdravstvene rizike ne samo na temelju opipljivih mjera poput krvnog tlaka, već i na temelju toga kako je netko sklon razmišljati, osjećati se i ponašati, prenosi Daily Mail.
"Umjesto da promatramo široke, sveobuhvatne tipove osobnosti poput ekstrovertiranog ili savjesnog, usredotočili smo se na pojedinačne opise: precizne načine na koje su ljudi govorili o sebi prilikom ispunjavanja standardiziranih upitnika o osobnosti", kaže profesor Rene Mottus, stručnjak za starenje i individualne razlike te koautor studije.
Otkrili su da ovi svakodnevni samoopisi, o kojima često malo razmišljamo, mogu tiho predviđati tko će dulje živjeti.
"Riječ ‘aktivan‘ bila je najupečatljivija. Sudionici koji su se tako opisali imali su znatno manju vjerojatnost da će umrijeti tijekom razdoblja istraživanja – s 21 posto manjim rizikom, čak i kada su uzeti u obzir dob, spol i zdravstvena stanja", rekao je profesor Mottus.
Društveni, marljivi i spremni pomoći
Osobine poput energičnosti, organiziranosti, odgovornosti, marljivosti, temeljitosti i spremnosti na pomoć bile su odmah iza njih.
U studiji su istraživači pratili više od 22.000 odraslih osoba u četiri velike studije s odgovarajućim razdobljima praćenja od šest do 28 godina.
Otkrili su da ove specifične nijanse – ne samo općenito ekstrovertiranost – predviđaju rizike smrtnosti bolje od pet širih osobina koje se obično koriste za sažimanje osobnosti, uključujući otvorenost, savjesnost, ekstroverziju, ugodnost i neuroticizam.
"Značaj ove studije leži u njezinoj preciznosti. Naša studija sugerira da osobnost ne djeluje samo kao opći utjecaj, već kao skup specifičnih ponašanja i stavova – i te individualne karakteristike imaju mjerljiv utjecaj na dugovječnost", kazao je prof. Páraic O‘Súilleabháin, profesor psihologije na Sveučilištu u Limericku i koautor studije.
Drugim riječima, rekao je profesor Mottus, nije stvar samo u tome da ste ekstrovertirani – radi se o tome da ste društveni, marljivi i spremni pomoći.
"Ljudi mogu biti slično savjesni ili ekstrovertirani na različite načine. Upravo su te nijansirane razlike važne – možda čak i za to koliko dugo živimo", dodao je.
I dok su općenito pozitivne osobine poput spremnosti na pomoć pomogle ljudima da žive duže, istraživači su otkrili da negativne osobine imaju suprotan učinak: ljudi koji su rekli da često doživljavaju tjeskobu, općenito su neraspoloženi ili se lako uzrujaju imali su veću vjerojatnost da će ranije umrijeti.
Dugovječnost nije unaprijed određena
No, stručnjaci su rekli da dugovječnost nije unaprijed određena i da, kao ni naša osobnost, nije uklesana u kamenu.
"Međutim, ono što naše istraživanje sugerira jest da bi osobnost mogla igrati sporednu ulogu", objasnio je prof. O‘Súilleabháin.
Studija je također otkrila da poznati čimbenici rizika poput tjelesne neaktivnosti, kroničnih bolesti i indeksa tjelesne mase objašnjavaju neke od razlika između osobnosti i životnog vijeka.
"To znači da ‘organiziranost‘ može pomoći ljudima da se pridržavaju rutina koje poboljšavaju zdravlje, ali također može odražavati temeljnu psihološku otpornost ili društvene navike koje doprinose duljem životu", kaže prof. O‘Súilleabháin.
Dr. Ross Stewart, profesor psihologije osobnosti na Sveučilištu u Chesteru, koji nije bio uključen u studiju, pozdravio je nalaze.
"Do sada se većina studija zaustavljala na široj razini osobina, ali ovo istraživanje pokazuje da načini na koje se ljudi opisuju koristeći pojedinačne riječi mogu biti jednako snažni", rekao je on.
Istraživači se nadaju da će njihovi nalazi potaknuti zdravstvene službe da uključe probir osobnosti u rutinske procjene kako bi pomogli u prepoznavanju ljudi koji su u riziku, jer njihova osobnost sugerira poteškoće s upravljanjem dugoročnim zdravljem.
Nakon desetljeća napretka, pokušaji da se ljudski život produži počinju propadati, a ljudi u Engleskoj sada žive otprilike devet mjeseci kraće nego 2011. godine.
Odvojeni podaci koje je ranije ove godine objavio Ured za nacionalnu statistiku (ONS) sugeriraju da bi dječak rođen u Velikoj Britaniji 2023. godine mogao očekivati prosječni životni vijek od 86,7 godina.
Djevojčice i dalje imaju dulji očekivani životni vijek od 90 godina, iako se jaz smanjuje.
Prema najnovijim podacima ONS-a za 2023. godinu, u Velikoj Britaniji živi nešto više od 16.000 stogodišnjaka, piše Daily Mail.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....