Rani znakovi Alzheimerove bolesti mogu biti skriveni u načinu na koji osoba govori, ali do sada nije bilo sasvim jasno na koje detalje znanstvenici trebaju obratiti najviše pažnje. Studija iz 2023. sugerira da način na koji nešto kažemo može biti važniji od sadržaja onoga što se govori. Istraživači sa Sveučilišta u Torontu vjeruju da tempo svakodnevnog govora može biti čak i bolji pokazatelj kognitivnog pada od poteškoća u pronalaženju pravih riječi.
Kognitivni neuroznanstvenik Jed Meltzer objašnjava da brzina govora odražava promjene u mozgu. Stoga stručnjaci smatraju da bi brzina govora trebala biti uključena u standardne kognitivne procjene, jer bi to pomoglo u bržem dijagnosticiranju kognitivnog pada i pružilo bolju podršku za održavanje zdravlja mozga kako starimo, piše portal Science Alert.
Brzina govora kao ključni pokazatelj
Fenomen "na vrhu jezika" poznat je i mladima i starima, ali nakon 60. godine postaje veći izazov. U studiji provedenoj na 125 zdravih odraslih osoba u dobi od 18 do 90 godina, znanstvenici su otkrili zanimljivu vezu: što je prirodni govor sudionika bio brži pri opisivanju određene scene, to su se brže prisjećali riječi u kasnijim testovima sa slikama predmeta.
Starije odrasle osobe bile su znatno sporije u zadacima koji su zahtijevali izražavanje, a češće su pauzirale i koristile popune u prirodnom govoru.
Veza s proteinima u mozgu i uloga umjetne inteligencije
Neki algoritmi umjetne inteligencije već koriste govorne obrasce za predviđanje dijagnoze Alzheimerove bolesti s točnošću od čak 78,5 posto.
Znanstvenicima su sada potrebna dugoročna istraživanja kako bi potvrdili predviđaju li sporiji testovi pamćenja doista razvoj demencije, ali već su bliže dešifriranju nijansi ljudskog govora i razumijevanju što naš vokabular govori o zdravlju našeg mozga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....