Kolagen je postao pravi hit među ženama u Hrvatskoj. Ovaj najzastupljeniji protein u tijelu, poznat po svojoj sposobnosti da poboljša elastičnost kože, ojača nokte i kosu te podrži zdravlje zglobova, sve se više nalazi na listama omiljenih dodataka prehrani. Popularnost kolagena raste iz godine u godinu, a mnoge Hrvatice ne štede novac kako bi ga uključile u svoju svakodnevnu rutinu ljepote i zdravlja, vjerujući u njegove dugoročne učinke.
No, je li kolagen nužan za dobro zdravlje ili je to samo još jedan trend koji se preporučuje kako bismo bili zdravi i vitalni? Je li ga potrebno koristiti, kome se preporučuje, a tko ga treba izbjegavati, raspitala se ekipa iz "Food facts" platforme kod više stručnjaka. Uspostava sustavne metodologije za provjeru činjenica i otkrivanje dezinformacija o hrani glavni je cilj projekta "Food Facts", koji s partnerima provodi osječki Prehrambeno-tehnološki fakultet (PTF), i to je trenutno jedina hrvatska platforma za provjeru informacija o hrani i izvor provjerenih informacija.
Vratimo se kolagenu i njegovim učincima.
Magistra nutricionizma Vedrana Vinšek tvrdi da nema službenih smjernica koje precizno određuju kada bi ga netko trebao početi uzimati, kao i da jednako tako nije preporučljiv svima.
Adekvatan unos proteina kojih ima u namirnicama poput mesa, ribe, mliječnih proizvoda i jaja, vitamina C koji se nalazi u agrumima, bobičastom voću ili paprikama, te adekvatan unos cinka i bakra ključni su za sintezu kolagena.
”Osobe koje imaju uravnoteženu prehranu bogatu proteinima te kvalitetnim izvorima vitamina i minerala možda neće imati potrebu za dodacima, osobito u mlađoj životnoj dobi”, mišljenja je ova nutricionistica.
Veću potrebu, objašnjava, za dodacima prehrani ovog tipa imaju osobe s problemima zglobova i hrskavica, kožnim problemima, sportaši ili starije osobe, pa upravo ove skupine mogu imati veće koristi od uzimanja.
Dolazi u različitim oblicima primjene, poput praha, kapsula ili tableta, te specijaliziranih napitaka obogaćenih kolagenom.
No, kako kaže, odluka o uzimanju ovisi o individualnim potrebama i ciljevima pojedinca, pa je preporuka konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom prije primjene kako bi se uzeo i tip koji će dati najbolje zdravstvene dobrobiti.
”Najčešći su tip I, II i III, a svaki od njih ima specifične koristi za tijelo”, naglašava.
Oprezno s unosom
Tip I, navodi, najzastupljeniji je u tijelu i ključan je za zdravlje kože. Čini 80 – 90 posto kolagena u koži, kostima, tetivama i ligamentima.
Pojašnjava da su dodaci koji sadrže tip I u obliku hidroliziranog kolagena najučinkovitiji za poboljšanje elastičnosti i hidratacije kože te smanjenje bora, a da se preporučuje osobito ženama u perimenopauzi i menopauzi.
Za razliku od tipa I, tip III je prisutan u koži, ali u manjoj količini. Najčešće se nalazi zajedno s tipom I i pomaže u održavanju strukture i elastičnosti kože.
Prema njezinim riječima, tip II je glavna komponenta hrskavice koja pomaže u održavanju njezine elastičnosti i čvrstoće. Suplementi koji sadrže nedenaturirani tip II kolagen (UC-II) posebno su korisni za smanjenje simptoma osteoartritisa i poboljšanje funkcije zglobova.
Pojedina istraživanja, dodaje, potvrđuju brojne koristi od uzimanja jer se njegova sinteza polagano smanjuje već od 25. godine života.
Tako je istraživanje o koži pokazalo da oralna suplementacija hidroliziranim kolagenom može poboljšati elastičnost i hidrataciju kože, kao i pomoći u smanjenju bora.
Drugo istraživanje o zglobovima pokazalo je da nedenaturirani tip II kolagen (UC-II) može poboljšati simptome osteoartritisa i reumatoidnog artritisa te smanjiti bol i upale u zglobovima, dok je studija o kostima utvrdila da dodatak kolagenskih peptida može poboljšati mineralnu gustoću kostiju kod žena u postmenopauzi smanjujući rizik od osteoporoze.
Ne preporučuje se alergičarima
Uporaba ovog suplementa, ističe, ne preporučuje se osobama koje su alergične na pojedine izvore poput ribe, školjaka, rakova ili mesa peradi, govedine, jaja, mliječnih proizvoda, kao i kroničnim bolesnicima koji uzimaju pojedine skupine lijekova.
”Ove bi se osobe trebale prije uzimanja posavjetovati s liječnikom budući da kolagen može potencijalno utjecati na apsorpciju ili učinkovitost određenih lijekova”, upozorava ova stručnjakinja.
Također se ne preporučuje trudnicama i dojiljama. Iako nema dovoljno dokaza koji ukazuju na štetnost, preporuka im je konzultirati se s liječnikom, ginekologom prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani tijekom trudnoće ili u vrijeme dojenja.
Napominje da bubrežnim ili jetrenim bolesnicima visok unos proteina može opteretiti bubrege i jetru, pa je također preporuka konzultirati se s liječnikom.
”Može pružiti mnoge koristi za zdravlje, no individualne potrebe i zdravstveni status uvijek treba uzeti u obzir prije nego što se odlučimo uzeti bilo koji dodatak prehrani”, savjetuje zagrebačka nutricionistica.
Magistra nutricionizma Đurđica Mijanović kaže da je kolagen ključan za održavanje zdravlja vezivnog tkiva, strukture kostiju, funkcionalnosti zglobova i elastičnosti kože.
”Suplementacija se sugerira kao izvor proteina koji može pomoći u prevenciji i rehabilitaciji ozljeda i kao novi ‘must – have anti age’ sastojak”, ističe ova nutricionistica.
Kako navodi, opadanje kvalitete kože s godinama karakterizira smanjenje njegove sinteze zbog pada aktivnosti stanica koji sintetiziraju kolagen te smanjenja broja krvnih žila i vaskularizacije kože, što dovodi do smanjene elastičnosti i stvaranje bora, dehidracije i rušenja kožne barijere.
Istraživanja su pokazala da hidrolizirani kolagen ili kolagen peptidi mogu odgoditi i/ili znatno poboljšati znakove starenja kože ako se konzumiraju u dozama od 0,3 do 10 grama u trajanju od 90 dana. ”Međutim, rezultati su održani samo četiri tjedna nakon prestanka suplementacije”, napominje.
Kao izvor proteina, dodaje, on je niske kvalitete i biodostupnosti te nema sve esencijalne aminokiseline niti adekvatnu količinu leucina i nije koristan za postizanje maksimalne mišićne hipertrofije.
Otkriva da postoje naznake da bi hidrolizirani kolagen (15 do 25 grama) mogao pomoći u prevenciji i oporavku od ozljeda, ali i da nemamo snažne dokaze o uzročno-posljedičnoj vezi.
Većini ne treba
Ova nutricionistica konstatira da prema trenutnim relevantnim znanstvenim istraživanjima zvuči obećavajuće, ali da ga nikako ne treba svrstati kao jedan od dodataka prehrani koji je potreban za većinu populacije.
”S obzirom na cijenu, zapitajte se želite li uložiti novac u nešto što potencijalno djeluje, i to u maloj mjeri”, poručuje ova magistra nutricionizma.
Da s godinama prirodna proizvodnja kolagena u tijelu opada te da je razumno tijelu pružiti podršku u obliku suplemenata, mišljenja je magistra nutricionizma Maja Ljubas.
”Preporuke za suplementaciju trebaju biti prilagođene individualnim potrebama i zdravstvenom stanju osobe”, tvrdi Ljubas, čime se slaže s kolegicom Vedranom Vinšek.
Važno je, doznajemo, da se uzima u pravilnoj i preporučenoj dozi te u odgovarajućem obliku (hidrolizirani ili peptidi kolagena) kako bi se u konačnici osjetili njegove dobrobiti.
Upozorava da se, bez obzira na svoje dobrobiti, ne bi trebao uzimati bez preporuke stručnjaka te da se ne preporučuje osobama koje je i Vinšek navela, dodajući da tu treba istaknuti djecu, kojoj se ne daje osim ako postoji određeno stanje koje zahtijeva suplementaciju. U tom je slučaju upotreba opravdana.
Naglašava da, iako može pružiti značajne prednosti, slaže se s kolegicama da njegovo korištenje nije univerzalno potrebno svima.
”Prije nego što ga počnete uzimati, najbolje je konzultirati se s nutricionistom”, zaključuje i dodaje da ćete na taj način najprije utvrditi stanje vaše prehrane, eventualne deficite proteina, minerala i vitamina koje mogu utjecati na prirodnu proizvodnju kolagena, a onda odlučiti trebate li ga kao dodatak prehrani, u kojem obliku i u kojoj dozi ako je potrebna suplementacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....