StoryEditorOCM
Zdravljevažna poruka

Hrvatski znanstvenici odgovorili na pitanje - možete li oboljeti zbog korištenja bežičnih slušalica? Spominje se i rak

Piše DRAGAN POLJAK I MARIO CVETKOVIĆ
16. travnja 2025. - 16:19

Na internetu se može pronaći mnogo kontradiktornih informacija o opasnostima uređaja koji koriste bežične tehnologije. Međutim, velik dio tih informacija ne obrađujete na utemeljeni način, te tvrdnje nisu potkrijepljene znanstvenim dokazima. Iz znanstvenog kuta istražili smo utjecaj bežičnih slušalica i "nevidljivih elektromagnetskih valova" na ljudsko zdravlje, pišu dr. Dragan Poljak i dr. sc. Mario Cvetković u radu "Neki aspekti izloženosti ljudi elektromagnetskim poljima iz bluetooth uređaja", a koji je objavljen u sklopu projekta "Replica", koji na znanstven način odgovara i demistificira neke pojave, kao i činjenično potvrđuje ili demantira neke ustaljene tvrdnje u medijima vezane uz računala, energiju, digitalu... 

Važnost istraživanja Bluetooth tehnologije

Korištenje Bluetooth slušalica dramatično je poraslo posljednjih godina, osobito među mlađom populacijom koja ih koristi kontinuirano tijekom dana. Bluetooth uređaji emitiraju neionizirajuće zračenje u frekvencijskom području oko 2,45 GHz, koje ima dominantno toplinsko djelovanje, bez dovoljne energije za promjene atomske strukture ili lom kemijskih veza. Iako postoje epidemiološke studije koje pokušavaju povezati dugoročnu izloženost visokofrekventnim (VF) poljima s glavoboljama, umorom i smetnjama spavanja, dosadašnji dokazi potvrđuju jedino toplinske učinke.

image
/Shutterstock

U prošlosti sve su slušalice, kao i ostali uređaji, bile povezane žicom. Kako je tehnologija napredovala, sve više uređaja počelo se povezivati bežično, pa tako i slušalice, uglavnom koristeći Bluetooth. Korištenje bežičnih slušalica u naglom je porastu zadnjih godina u cijelome svijetu, poglavito kod mladih ljudi.

Nevidljivi valovi 

Naravno, s time se pojavilo i pitanje o utjecaju tih "nevidljivih elektromagnetskih valova" koje koriste u komunikaciji. Mišljenja o ovoj temi su podijeljena, a ovo istraživanje napravljeno je s ciljem da analizira stvarni utjecaj Bluetooth slušalica na ljudski organizam, te se usredotočuje na bežične slušalice iz znanstvenog kuta. S obzirom na to da postoje razne pretpostavke i predrasude oko njihove upotrebe, dobro je analizirati njihov učinak na organizam sa znanstvenog stajališta.

Na internetu, posebice na društvenim mrežama, može se pronaći mnogo kontradiktornih informacija o opasnostima uređaja koji koriste bežične tehnologije. Tako se na Instagramu može naići na tvrdnje o opasnosti korištenja bežičnih slušalica i elektromagnetskom stresu koji navodno izazivaju. Ta tema pokrenula je različita pitanja i u medijskom prostoru.

image
/Shutterstock

Međutim, velik dio objavljenih materijala ne obrađuje temu na utemeljeni način, tvrdnje nisu potkrijepljene dokazima i često nedostaje mišljenje stručnjaka čija je navedena tema profesionalno područje istraživanja.

Bluetooth tehnologija i potencijalni učinci na zdravlje

Bluetooth uređaji rade na frekvencijama od 2,4 GHz do 2,48 GHz unutar ISM frekvencijskog pojasa te emitiraju relativno niskim snagama zračenja, obično od nekoliko mW do najviše 100 mW. Računalni modeli pokazuju da elektromagnetska polja i specifične gustoće apsorbirane snage (SAR) ostaju znatno ispod međunarodno propisanih sigurnosnih granica. Međutim, svakodnevna dugoročna upotreba izazvala je zabrinutost oko kumulativnih učinaka, posebno povećanog rizika za nastanak čvorova na štitnjači zbog kontinuirane blizine Bluetooth uređaja vratu.

Utvrđeni zdravstveni učinci

Značajna istraživanja koja su slijedila smjernice ICNIRPa (1998.) potvrdila su zagrijavanje kao primarni biološki učinak VF polja. Toplinski učinci nastaju pošto su ljudska tijela dimenzionalno u rezonanciji s valnim duljinama na Bluetooth frekvencijama, što rezultira apsorpcijom elektromagnetske energije i zagrijavanjem tkiva. Aktualne međunarodne sigurnosne smjernice uglavnom su usredotočene na minimiziranje takvih toplinskih rizika, koji su dobro dokumentirani i razumljivi.
Specifična gustoća apsorbirane snage (SAR) kao dozimetrijska veličina

SAR-om se kvantificira stopa apsorpcije elektromagnetske energije u ljudskim tkivima i izravno je u korelaciji s lokaliziranim učincima zagrijavanja. SAR vrijednosti, izražene u vatima po kilogramu (W/kg), mogu se računalno modelirati ili eksperimentalno mjeriti pomoću fantoma. Uobičajene vrijednosti SAR-a za Bluetooth uređaje ostaju ispod utvrđenih sigurnosnih ograničenja (npr. 1,6 W/kg u SAD-u i 2,0 W/kg u EU-u). Ipak,vršne vrijednosti SAR-a dobivene za najgori mogući slučaj tijekom testiranja kompatibilnosti uređaja veće su, ali ostaju unutar propisanih ograničenja. Bluetooth i slične tehnologije
Bluetooth uređaji, uz tehnologije kao što su Wi-Fi i Zigbee, rade unutar ISM pojasa od 2,4 GHz, uz sličnu snagu i SAR. Tipično, Bluetooth uređaji stvaraju SAR vrijednosti ispod 0,1W/kg, ali neki ekstremni scenariji upotrebe mogu dati SAR vrijednosti u rasponu od 0,5 do 1,2 W/kg, što je još uvijek u skladu s dopuštenim vrijednostima.

image
/Shutterstock

U usporedbi s uređajima veće snage kao što su mikrovalne pećnice, Bluetooth i slične bežične tehnologije predstavljaju minimalan rizik u normalnim uvjetima uporabe.

Klasifikacija Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC)

IARC kategorizira radiofrekvencijska elektromagnetska polja, uključujući Bluetooth, kao "moguće kancerogena za ljude" (skupina 2B) na temelju ograničenih dokaza koji povezuju izloženost s povećanim rizikom od glioma i akustične neurome. Ova klasifikacija naglašava potrebu za oprezom i kontinuiranim istraživanjem, ali ne utvrđuje konačno izlaganje Bluetoothu kao definitivan rizik od raka.
Sigurnosne smjernice i referentne razine
Sigurnosne smjernice razlikuju osnovna ograničenja (polja unutar tijela koja su izravno povezana s biološkim učincima) i referentne razine (vanjsko polje koje je lakše mjeriti). Usklađenost s referentnim razinama općenito osigurava poštivanje osnovnih ograničenja. Međutim, prekoračenje ovih razina pokreće dodatne dozimetrijske procjene. Odabir odgovarajućih referentnih razina zahtijeva ravnotežu između sigurnosti i kvalitete rada uređaja; pretjerano strogi standardi mogli bi poremetiti bežičnu komunikacijsku infrastrukturu bez značajnijih zdravstvenih benefita. Zaključak

U radu se raspravlja o bitnim aspektima dugotrajne izloženosti ljudi elektromagnetskim poljima Bluetooth uređaja, osobito o dozimetrijskim aspektima i sigurnosnim smjernicama. Unatoč minimalnim dokazanim zdravstvenim rizicima, osim toplinskih učinaka, važno je nastaviti istraživanja i razvijati praktične sigurnosne standarde. Odgovorno korištenje, uključujući umjerenost i poštivanje sigurnosnih smjernica, ključno je za minimizaciju potencijalnih zdravstvenih rizika povezanih s upotrebom Bluetooth tehnologije.

image
/Shutterstock

O autorima...

Autori: 

Dr. Dragan Poljak (Senior Member, IEEE) doktorirao je u području elektrotehnike 1996. godine na Sveučilištu u Splitu. Trenutno je redoviti  profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Sveučilišta u Splitu, na Zavodu za elektroniku i računarstvo. Također je uključen u ITER physics EUROfusion kolaboraciju, kao i u rad Hrvatskog centra za izvrsnost u istraživanju u području tehničkih znanosti. Objavio je više od 160 radova u časopisima i 250 konferencijskih radova, a autor je i nekoliko knjiga...

 

Dr. sc. Mario Cvetković rođen je u Splitu 30. listopada 1981. godine. Diplomirao je elektrotehniku na Sveučilištu u Splitu 2005. godine, 2009. magistrirao je na "Wessex Institute of Technology", Sveučilište Wales, Ujedinjeno Kraljevstvo, u području vezanom za elektromagnetsku kompatibilnost okoliša, a u prosincu 2013. stekao je doktorat znanosti Sveučilišta u Splitu. Zaposlen je kao izvanredni profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Sveučilišta u Splitu. Njegovi istraživački interesi vezani su za numeričko modeliranje metodom konačnih elemenata i metodom momenata, računalni bioelektromagnetizam, kao i fenomeni povezani s prijenosom topline. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 04:37