Je li previše vremena provedenog vani u hladnim danima krivo za kašalj i curenje iz nosa? Ne baš. "Prehlade su češće zimi, ali gotovo sigurno je riječ o korelaciji, a ne o uzročnosti", kaže John Tregoning, profesor imunologije cjepiva na Imperial Collegeu u Londonu, piše The Guardian.
Jedan marginalni faktor je da UV svjetlo može ubiti viruse. Kihanje vani ljeti, na primjer, može izložiti virusne kapljice sunčevoj svjetlosti, što može deaktivirati virus, dok brže isparavanje uzrokuje njegovo isušivanje. Ali glavni pokretač je ponašanje: u hladnijim mjesecima provodimo više vremena u zatvorenom prostoru s lošijom ventilacijom i u bližem kontaktu s drugima.
"Različiti virusi prehlade i gripe vrhunac dosežu u različito doba zime", kaže Tregoning, autor knjige "Živjeti vječno? Vodič za zdravlje, starenje i smrt znatiželjnog znanstvenika". "Razlike rinovirusa rastu kada se djeca vrate u školu i šire klice u malim učionicama. RSV – još jedan virus prehlade koji je ozbiljan kod starijih osoba i beba – ima vrhunac oko Nove godine."
Podaci iz pandemije COVID-a 19 pokazuju koliko je važan ljudski kontakt: mnogi drugi virusi uglavnom su nestali tijekom karantene jer ljudi nisu komunicirali. Jedan soj gripe čak je i izumro zbog nedostatka širenja.
Uz to, ekstremna hladnoća može utjecati na vašu osjetljivost na viruse. "Ako vam je cijelo vrijeme hladno, gubite kalorije i iscrpljeni ste, bit ćete skloniji infekcijama", kaže Tregoning. Studije također pokazuju da rinovirusi malo bolje rastu na nižim temperaturama, a sposobnost tijela da se brani od virusa malo je smanjena na hladnijem zraku.
Najučinkovitija zaštita? Cijepljenje protiv zimskih virusa poput gripe i RSV-a. "Cjepiva ne samo da sprječavaju infekciju – ona imaju i šire koristi, poput smanjenja rizika od srčanog udara", kaže on.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....