Jeste li znali da možete imati napade panike, a da toga niste ni svjesni? Ovako ih možete prepoznati i zaustaviti

Sigurno ste barem jednom u životu doživjeli da su vam se noge odsjekle, srce vam krene lupati, glasovi koji dopiru do vas čine vam se udaljenima, plitko dišete... I u tim trenucima mislite da ćete se srušiti, doživjeti srčani udar ili poludjeti. Napadi panike mogu biti česti kad se suočavamo sa višim razinama stresa, ali oni na sreću - nisu opasni po život, već samo neugodni. 

Panični napadaji obično počinju iznenada, bez upozorenja. Mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku, primjerice dok vozite automobil, u trgovačkom centru, u snu ili usred poslovnog sastanka. Mogu se javljati povremeno ili vrlo često, piše Mayo clinic. 

Iako panični napadaji mogu imati različite oblike, simptomi najčešće dosegnu vrhunac unutar nekoliko minuta. Nakon što napadaj prođe, možete se osjećati iscrpljeno i umorno.

/Shutterstock

Panični napadaj obično uključuje osjećaj nadolazeće propasti ili opasnosti, strah od gubitka kontrole ili smrti, ubrzano i snažno lupanje srca, znojenje, drhtanje, kratak dah ili stezanje u grlu, jezu, valunge, mučninu, grčeve u trbuhu, bol u prsima, glavobolju, vrtoglavicu ili nesvjesticu, utrnulost ili trnce te osjećaj nestvarnosti ili odvojenosti od sebe. Jedan od najtežih aspekata paničnih napadaja je intenzivan strah da će se ponoviti, zbog čega možete početi izbjegavati situacije u kojima bi se mogli dogoditi.

Nemojte mu se opirati

Napad panike najbrže se smiruje kada prihvatite da je ono što se događa neugodno, ali nije opasno. Već samim time prekida se začarani krug straha od samog napada. Najdjelotvornije je usporiti disanje tako da udahnete kroz nos četiri sekunde, zadržiš dah dvije, a zatim polako izdahnete šest sekundi. Dugi izdah umiruje živčani sustav i gotovo odmah smanjuje intenzitet simptoma.

/Shutterstock

Može pomoći i da se usmjerite na ono što te okružuje, primjerice opisivanjem predmeta koje vidite, čujete ili osjećate pod prstima. To vraća um u sadašnji trenutak i prekida osjećaj nestvarnosti ili gubitka kontrole. Pokušajte svjesno opustiti ramena, čeljust i trbuh jer napetost tijela jača paniku. Ako vam misli stalno bježe prema najgorim scenarijima, fokus prebacite na nešto jednostavno, poput brojanja ili ponavljanja umirujuće rečenice kao što je “proći će, siguran sam”.

Kada posjetiti liječnika

Ako imate simptome paničnog napadaja, potražite medicinsku pomoć što je prije moguće. Iako su izrazito neugodni, panični napadaji nisu opasni. Međutim, teško ih je kontrolirati bez stručne pomoći i mogu se pogoršati ako se ne liječe.

Simptomi paničnog napadaja mogu nalikovati simptomima drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja, poput srčanog udara, pa je važno da vas pregleda vaš liječnik primarne zdravstvene zaštite ako niste sigurni što uzrokuje vaše tegobe.