Kardiolog Petar poučava: od 220 oduzmite broj godina, pa ćete saznati stanje vašeg srca! Pazite na ove parametre

Odlazak u teretanu uglavnom je dobra ideja, no budući da vježbanje troši organizam a naporne vježbe povećavaju rizik od srčanog udara i zastoja u radu srca, neophodno je vježbati umjereno i praviti česte pauze.

Kada je trening u pitanju, prof. dr Petar Otašević, specijalist interne medicine sa subspecijalizacijom iz kardiologije i izvanredni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, u razgovoru za "Mondo" kaže da liječnici apsolutno preporučuju vježbanje, ali da je prethodno potrebno odraditi pojedine zdravstvene provjere, posebice u slučaju osoba srednjih ili starijih godina.

- Vježbanje je nešto što mi liječnici svima savjetujemo, pored izbegavanja brze hrane i generalno svake hrane koja sadrži veliku količinu masti, šećera ili ugljikohidrata. Preporuka su redovne vježbe u trajanju do 150 minuta tjedno, ali to ne mora biti nužno trening u teretani nego bilo koji oblik tjelesne aktivnosti po vlastitu izboru kao što su šetnja, brzi hod, trčanje, vožnja bicikla i drugo – navodi liječnik.

Ipak, kako savjetuje, potreban je izvjestan oprez i prethodna kontrola, pogotovo kada je riječ o populaciji srednjih godina.

Oprezno s vježbanjem u zrelijoj dobi!

/Shutterstock

- Ukoliko ste u srednjim godinama, prije nego što se odlučite započeti sa vježbanjem a pogotovo ako planirate odlazak u teretanu, bilo bi dobro da provjerite kakvo je vaše opće zdravstveno stanje, odnosno da obavite detaljan kardiološki pregled koji podrazumijeva proveru tlaka, laboratorijsku pretragu, EKG i ultrazvuk srca kako biste utvrdili je li vježbanje sigurno za vas i kojim tempom biste trebali trenirati – rekao je. 

Kad su u pitanju kardio sportovi i vježbe poput trčanja, plivanja i vožnje bicikla, ili pak preskakanja užeta – svi koji povećavaju izdržljivost - liječnik ističe da imaju pozitivne učinke na kardiovaskularni sistem. Osim toga, kardio-vježbe povećavaju potrošnju kalorija, što je dobro za kontrolu težine.

- Kardio trening ima brojne pozitivne učinke i preporučuje se svima, pod uvjetom da intenzitet prilagodite svojoj kondiciji i općem fizičkom stanju. U pitanju su aerobne vježbe koje zapravo povećavaju našu izdržljivost, a prilikom kojih rade svi mišići, pa i srce- ističe liječnik.

S druge strane, generalni savjet stručnjaka jest da vodimo računa koliko brzo radi srce.

- Ne bi trebalo ići preko maksimalne srčane frekvence koja se računa tako što od 220 oduzmete broj godina. Na primjer, ukoliko imate 50 godina, kada taj broj oduzmete od 220, dolazimo do računice da vaše srce ne bi trebalo kucati brže od 170 otkucaja po minuti, odnosno to je maksimalna gornja granica – naglasio je specijalist, te zaključio da, što je čovjek stariji, maksimalna srčana frekvenca mu biva sve manja.