Strah od gubitka samostalnosti jedan je od onih najvećih u starijoj dobi, uz strah od samoće i osamljenosti. Liječnici ističu da je pravovremeno prepoznavanje prvih signala presudno, jer što se ranije reagira, to je napredovanje bolesti moguće usporiti, prenosi stil.rs.
Psihijatrica i voditeljica klinike za pamćenje u Orenburgu, dr. Elena Dzecina, otkriva šest simptoma koji se najčešće javljaju do pola godine prije postavljanja službene dijagnoze.
Naglašava pritom da povremeni zaborav, poput ostavljanja mobitela kod kuće uslijed žurbe, nije razlog za paniku. Problem nastaje tek kada promjene postanu učestale i kada se njihov obrazac ponavlja iz dana u dan.
Koji znakovi upućuju na predementno stanje?
1. Učestala zaboravnost
Osoba sve češće gubi stvari ili ih ostavlja na neobičnim mjestima, od ključeva i novčanika do svakodnevnih predmeta poput naočala ili daljinskog upravljača. Često ne može rekonstruirati gdje je nešto posljednji put vidjela.
2. Stalno ponavljanje istih pitanja
Obitelj i prijatelji sve češće slušaju isto pitanje, iako je odgovor već dan. Pritom se davni događaji i dalje vrlo dobro pamte, problem su novi, svježi podaci.
3. Iznenadna promjena osobnosti
Dobrodušna i mirna osoba može postati razdražljiva, mrzovoljna ili čak neprijateljski nastrojena. Ova promjena ne traje nekoliko dana nego mjesecima, i nije povezana s konkretnim životnim događajem.
4. Teškoće s novim informacijama
Učenje novih vještina, korištenje tehnologije ili praćenje složenijih uputa postaje sve teže. Osoba se osjeća zbunjeno i brzo odustaje.
5. Poremećaji spavanja
Kronično loš san oslabljuje živčani sustav i ubrzava propadanje moždanih funkcija. Buđenje tijekom noći, nemiran san i osjećaj iscrpljenosti ujutro česti su kod predementnih stanja.
Zašto je važno reagirati odmah?
Dr. Elena naglašava da je ključno da osoba u ovoj fazi sama prepozna promjene, jer se kritičko opažanje uskoro gubi. Samo rješavanje križaljki ili učenje napamet nije dovoljno da se mozak zaštiti.
Stručnjaci preporučuju kombinirani pristup:
Psihološka podrška i psihoterapija: rješavanje potisnutih emocija, redefiniranje životnih ciljeva i smanjenje osjećaja bespomoćnosti, posebno čestog nakon odlaska u mirovinu.
Kognitivni treninzi: vježbe za jačanje pažnje, pamćenja i brzine razmišljanja. Socijalna aktivacija: sudjelovanje u društvenim aktivnostima, klubovima, radionicama ili zajednicama vršnjaka. Usamljenost i izolacija značajno ubrzavaju kognitivni pad, prenosi stil.rs.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....