Ako ste mislili da plijesan "udara" samo na pluća i dišni sustav, varate se. Izloženost otrovnoj plijesni može itekako utjecati na vaše psihičko stanje i izazvati brojne poteškoće na emocionalnom i psihičkom planu.
-Epizode iznimnog bijesa, promjene raspoloženja, anksioznost i depresija i iritabilnost najčešći su psihički simptomi koji dolaze kao posljedica izloženosti plijesni. Može se raditi o plijesni koju vidite, ali čest je i slučaj da ona postoji negdje oko vas, na skrivenom mjestu. - upozorava stručnjakinja dr. Diana Stafford na svom TikTok profilu.
-Također, može se raditi o simptomima koje je izazvala nekakva prijašnja izloženost, ili trenutačna. Plijesan proizvodi toksine odnosno otrove koje nazivamo mikotoksini, a koji brže ulaze u krvotok. Kad uđu u krvotok, vrlo brzo doputuju do mozga gdje izazivaju razne upale živčanog sustava. Iznimno su štetne za živčane stanice. - dodaje ističući kako liječnici često previde ili potpuno zanemare plijesan kao uzrok psihičkih simptoma.
-Ako odete liječniku, i ako on ne pregleda nalaze koji će uputit na izloženost toksinima, može vam vrlo lako odmahnuti rukom i ponuditi određene psihijatrijske lijekove kako bi izliječio vaše promjene raspoloženja. Ali ove gljivice izazivaju razna opasna stanja, ponajviše se radi o mikotoksinima Chaetoglobosin te plijesni Aspergillus, i one su poprilično poznate po razornom djelovanju na neurološki sustav.
Mold rage nije službeno priznat medicinski izraz, ali se ponekad kolokvijalno koristi za opisivanje promjena raspoloženja ili agresivnog ponašanja koje neki ljudi povezuju s izloženošću plijesni. Iako ne postoji formalna dijagnoza ‘mold rage‘, izloženost plijesni može utjecati na neurološko zdravlje i može dovesti do simptoma poput razdražljivosti, promjena raspoloženja, anksioznosti i depresije, prenosi Lifeworks wellness center.
Chaetoglobosin je naziv za grupu mikotoksina koje proizvode određene vrste gljiva, najčešće iz roda Chaetomium. To su sekundarni metabolički spojevi koji mogu biti toksični za stanice i organizme.
Spoj koji je privukao znanstvenu pozornost zbog svojih raznovrsnih bioloških aktivnosti jest Chaetoglobosin A. Kao prirodni produkt, on utječe na stanične procese i modulira ponašanje stanica. Istraživanja se bave i njegovim potencijalno štetnim učincima, ali i obećavajućim terapijskim primjenama, zbog čega je predmet stalne znanstvene studije, prenosi biology insights.
Zdravstveni učinci
Chaetoglobosin A je toksin koji proizvode neke plijesni i može biti opasan za ljude i životinje. Njegov glavni učinak je da "razbija unutarnju strukturu stanica" - zamislite stanicu kao malu vrećicu s kosturom koji joj daje oblik i omogućuje kretanje i funkcioniranje. Chaetoglobosin A oštećuje taj kostur, što znači da stanica ne može normalno rasti, dijeliti se ili se kretati.
Zbog toga stanice mogu umrijeti na kontroliran način (apoptoza). Ako tijelo primi veće količine ovog toksina, to može dovesti do oštećenja živaca, upala u trbušnoj šupljini (peritonitis), problema s kožom, poteškoća s disanjem, pa čak i do muške neplodnosti.
Većina informacija o njegovim učincima dolazi iz laboratorijskih pokusa i istraživanja na životinjama. Još se ne zna točno koliko je opasan dugoročno za ljude u svakodnevnom okruženju, jer to ovisi o tome koliko smo izloženi i koliko dugo.
Najprisutniji gdje je vlaga
Chaetoglobosin A se obično nalazi tamo gdje uspijeva njegov gljivni producent, Chaetomium globosum, osobito u unutarnjim prostorima s oštećenjima od vlage. Chaetomium globosum često se izolira iz vlažnih građevinskih materijala poput gipsanih ploča, drva, tekstila i izolacijskih materijala, i može biti prisutan u čak 49% zgrada oštećenih vodom.
Izloženost ljudi događa se udisajem mikotoksina u zraku, prisutnih na česticama prašine ili gljivičnim fragmentima. Iako se spore Chaetomium globosum možda ne raspršuju lako, mikotoksini se mogu prenositi na malim zračnim česticama. Udisanje može dovesti do respiratornih problema i sistemskih infekcija. Rjeđe, kontaminacija hrane mikotoksinima također predstavlja put izloženosti.
Osobe sa oslabljenim imunološkim sustavom izložene su većem riziku od kontakta s Chaetomium globosum. Iako rijetko, kod ozbiljno imunokompromitiranih pacijenata zabilježene su infekcije poput faeohifomikoze, plućnih infekcija, infekcija limfnih čvorova ili cerebralnih i sistemskih gljivičnih infekcija. Također može uzrokovati infekcije kože i noktiju (onikomikoza). Važno je biti svjestan njegovih potencijalnih zdravstvenih učinaka, osobito kod osjetljivih skupina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....