Redovita tjelovježba već se povezuje s boljim snom, regulacijom tjelesne težine, duljim životnim vijekom i nizom drugih koristi za fizičko i mentalno zdravlje. Sada bi na taj popis mogla biti dodana još jedna - mlađi mozak.
U novom jednogodišnjem kliničkom istraživanju, provedenom na 130 zdravih odraslih osoba u dobi od 26 do 58 godina, američki znanstvenici utvrdili su da su ispitanici koji su slijedili strukturirani program tjelovježbe imali mozgove koji su, prema biološkim pokazateljima, izgledali mlađe od mozga kontrolne skupine, prenosi Science Alert.
Kada se govori o "biološkoj dobi", misli se na stupanj istrošenosti organizma. Iako svi starimo kronološki istim tempom - jednu godinu po kalendarskoj godini - pojedini dijelovi tijela mogu starjeti brže ili sporije.
MRI snimke mozga pokazale su da su sudionici koji su tijekom 12 mjeseci poštovali preporuke Svjetske zdravstvene organizacije - oko 150 minuta umjerene do snažne tjelesne aktivnosti tjedno - imali mozgove koji su u prosjeku izgledali 0,6 godina mlađe od njihove stvarne dobi.
S druge strane, ispitanici koji su nastavili sa svojim uobičajenim načinom života imali su mozgove koji su izgledali oko 0,35 godina starije od njihove kronološke dobi. Iako ta brojka sama po sebi nije statistički značajna, razlika između skupina približava se jednoj godini.
"Otkrili smo da jednostavan program tjelovježbe u skladu sa smjernicama može učiniti da mozak izgleda mjerljivo mlađe već nakon 12 mjeseci", izjavila je podatkovna znanstvenica Lu Wan iz AdventHealth Research Institutea. "Promjene su relativno male, ali i pomak od jedne godine može biti važan kada se promatra kroz desetljeća."
Zašto tjelovježba djeluje na ovaj način još nije u potpunosti jasno. Istraživači su analizirali više mogućih čimbenika, uključujući kardiovaskularnu kondiciju, krvni tlak i razinu određenih proteina, no nijedan od tih pokazatelja nije u potpunosti objasnio učinak.
"To nas je iznenadilo. Očekivali smo da će poboljšanja kondicije ili krvnog tlaka objasniti promjenu, ali nisu", rekla je Wan. Moguće je, dodaju znanstvenici, da su u igri suptilne promjene u strukturi mozga, pokazateljima upale, zdravlju krvnih žila ili drugim molekularnim procesima.
Istraživanje nije pratilo dugoročne učinke, poput razvoja demencije, no mlađi biološki profil mozga povezuje se s boljim očuvanjem kognitivnih funkcija i većom otpornošću na neurodegenerativne bolesti.
Neuroznanstvenik Kirk Erickson ističe da se problemi s mozgom u starijoj dobi često "grade" desetljećima ranije. "Naši rezultati podupiru ideju da pridržavanje aktualnih preporuka - 150 minuta umjerene do snažne aerobne aktivnosti tjedno - može pomoći u očuvanju biološki mlađeg mozga, čak i u srednjoj životnoj dobi."
Studija je objavljena u časopisu Journal of Sport and Health Science.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....