Parkinsonova bolest pogađa sve veći broj ljudi diljem svijeta, a stručnjaci upozoravaju da bi broj oboljelih u narednim desetljećima mogao drastično rasti. Iako se bolest najčešće povezuje s drhtanjem ruku i problemima s kretanjem, liječnici naglašavaju kako se prvi simptomi često pojavljuju godinama prije postavljanja dijagnoze.
Bolest i kod mlađih osoba
Neurolozi ističu da se Parkinsonova bolest u najvećem broju slučajeva otkriva nakon 60. godine života, no sve češće se dijagnosticira i kod mlađih osoba. Prema procjenama stručnjaka, oko 10 posto slučajeva pojavljuje se prije 50. godine, a posljednjih godina primjećuje se trend sve ranijeg razvoja bolesti, kaže profesor Gaëtan Garraux, voditelj klinike Sveučilišne bolnice u belgijskom Liègeu i profesor na sveučilištu.
Posebnu zabrinutost izazivaju epidemiološke projekcije koje predviđaju značajan porast broja oboljelih do 2050. godine. Stručnjaci smatraju kako je razlog tome djelomično starenje stanovništva i dulji životni vijek, no upozoravaju da to nije jedini uzrok. Sve više istraživanja upućuje na moguću povezanost bolesti s izloženošću toksinima iz okoliša, onečišćenjem, kemikalijama i drugim štetnim čimbenicima.
Iako većina ljudi Parkinsonovu bolest prepoznaje po tremoru, liječnici naglašavaju da bolest počinje mnogo prije pojave vidljivih motoričkih simptoma. Upravo zato rano prepoznavanje upozoravajućih znakova može imati veliku važnost za kvalitetu života oboljelih.
Viču, udaraju
Jedan od najčešćih ranih simptoma su poremećaji spavanja, kaže profesor Gaëtan Garraux koji je bio gost RTL.be. Osobe koje razvijaju Parkinsonovu bolest često tijekom sna postaju izrazito nemirne, viču, naglo se pokreću ili čak nesvjesno udaraju partnera tijekom spavanja. Stručnjaci upozoravaju da takvo ponašanje može biti jedan od prvih znakova neuroloških promjena povezanih s bolešću.
Uz probleme sa spavanjem, među ranim simptomima često se pojavljuje i gubitak osjeta mirisa. Mnogi ljudi taj simptom zanemaruju ili ga povezuju s drugim zdravstvenim problemima, no liječnici ističu kako upravo kombinacija poremećaja sna i smanjenog osjeta mirisa može biti važno upozorenje.
Dijagnoza Parkinsonove bolesti i dalje predstavlja velik izazov jer ne postoji lijek koji može potpuno izliječiti bolest. Ipak, stručnjaci naglašavaju da rano otkrivanje ima veliku korist za pacijente. Pravodobno započinjanje terapije, promjene životnih navika i redovita medicinska kontrola mogu značajno usporiti napredovanje simptoma i poboljšati kvalitetu života.
Tjelesna aktivnost
Posebno važnu ulogu ima tjelesna aktivnost. Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da redovito vježbanje može usporiti razvoj bolesti i pomoći u očuvanju motoričkih sposobnosti. Stručnjaci preporučuju što ranije uključivanje fizičke aktivnosti poput hodanja, plivanja, vožnje bicikla ili posebnih vježbi za ravnotežu i koordinaciju.
Istraživanja o uzrocima Parkinsonove bolesti još uvijek traju, a znanstvenici proučavaju više mogućih čimbenika koji bi mogli utjecati na razvoj bolesti. Poseban fokus stavljen je na ulogu upalnih procesa u organizmu, imunološkog sustava i štetnih utjecaja iz okoliša.
Osim medicinskih izazova, stručnjaci upozoravaju i na sve veći pritisak na zdravstveni sustav zbog porasta broja oboljelih. Već sada mnogi pacijenti teško dolaze do specijalističkih pregleda, fizioterapeuta i logopeda, koji imaju ključnu ulogu u liječenju i održavanju kvalitete života osoba s Parkinsonovom bolešću.
Zbog toga liječnici sve češće ističu važnost edukacije javnosti i ranog prepoznavanja simptoma. Što se bolest ranije otkrije, veće su mogućnosti za usporavanje njezina napredovanja i očuvanje svakodnevnog funkcioniranja pacijenata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....