Ljuta hrana sve se češće spominje ne samo kao gastronomski užitak nego i kao mogući saveznik zdravlja. Iako se donedavno smatralo da je ljubav prema čiliju stvar osobnog ukusa, sve veći broj međunarodnih istraživanja otvara pitanje može li redovita konzumacija ljutih papričica imati stvaran utjecaj na dugovječnost i zdravlje srca.
Znanstvenici pritom upozoravaju da ne treba očekivati čuda, ali priznaju da se pred njima nalazi intrigantna povezanost koju vrijedi ozbiljno istražiti.
Prema nizu velikih epidemioloških studija, ljudi koji redovito jedu čili papričice imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i općenito dulji životni vijek. Čak i povremena konzumacija, primjerice jednom tjedno povezuje se s boljom regulacijom kolesterola, zdravijim krvnim žilama i smanjenjem oksidativnog stresa, prenosi Food and wine.
Istraživanje u Kini
Jedno od najopsežnijih istraživanja provedeno je u Kini i objavljeno u Chinese Medical Journalu 2025. godine. U njemu je praćeno gotovo pola milijuna odraslih osoba, a rezultati su pokazali da oni koji jedu ljutu hranu barem jednom tjedno imaju niži rizik od vaskularnih bolesti, posebno ishemijske bolesti srca. Učinak je bio najizraženiji kod mlađih ispitanika i stanovnika ruralnih područja.
Slični zaključci pojavljuju se i u drugim dijelovima svijeta. Studija Medicinskog fakulteta Larner sa Sveučilišta Vermont, objavljena u časopisu PLOS ONE 2017., obuhvatila je više od 16 tisuća Amerikanaca i pokazala da redoviti konzumenti ljutih crvenih čili papričica imaju 13 posto niži rizik od ukupne smrtnosti.
Još snažniji rezultati predstavljeni su 2020. godine na znanstvenom skupu Američkog udruženja za srce, gdje je analizirano više od 570 tisuća sudionika iz SAD‑a, Italije, Kine i Irana. Zaključak je bio da ljubitelji čilija imaju 26 posto niži rizik od smrti povezanih s kardiovaskularnim bolestima te 25 posto niži rizik od smrti općenito.
Kardiolog iznenađen
Kardiolog dr. Bo Xu iz Cleveland Clinic, jedan od autora analize, izjavio je da ih je iznenadila dosljednost rezultata u različitim zemljama i kulturama. Prema njegovim riječima, povezanost između konzumacije čilija i niže smrtnosti pojavljuje se bez obzira na prehrambene navike, stil života ili geografsko podrijetlo ispitanika.
Znanstvenici kao ključni faktor ističu kapsaicin, spoj koji čiliju daje karakterističnu ljutinu. Prema studijama, kapsaicin može potaknuti proizvodnju dušikovog oksida, što poboljšava funkciju krvnih žila, regulirati metabolizam kolesterola te smanjiti oksidativni stres.
Neka istraživanja sugeriraju i da kapsaicin može ubrzati metabolizam i potaknuti termogenezu, što bi moglo objasniti dio pozitivnih učinaka na zdravlje.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da još uvijek ne postoji jedinstvena preporuka o idealnoj količini ljute hrane. Različite studije koristile su različite definicije “redovite konzumacije”, a čini se da najveću korist imaju oni koji jedu blago do umjereno ljutu hranu. Drugim riječima, nije potrebno pretjerivati, čak i povremeni “srednje ljuti” obrok mogao bi biti dovoljan za potencijalne koristi.
Nisu sve iste
Važno je napomenuti da nisu sve čili papričice jednake. Blage vrste poput poblano ili banana paprike pružaju aromu bez prevelike ljutine, dok jalapeño, serrano i fresno donose umjerenu oštrinu. Najljuće vrste, poput habanera, tajlandskog čilija ili scotch bonneta, zahtijevaju oprez jer njihova intenzivna ljutina može biti previše za osjetljivije osobe.
Iako rezultati istraživanja zvuče obećavajuće, znanstvenici upozoravaju da se radi o povezanosti, a ne o dokazanom uzroku. Ljute papričice nisu lijek, ali sve više dokaza upućuje na to da bi umjerena konzumacija mogla biti dio zdravog načina života. Malo ljutine, čini se, može imati veći učinak nego što smo dosad mislili.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....