Marihuana mijenja ‘arhitekturu‘ sna, može izazvati ozbiljne poremećaje kod ljudi koji je nekontrolirano uzimaju

Sve više starijih osoba poseže za marihuanom kao "prirodnim" lijekom za nesanicu, bolove i tjeskobu, ali nova istraživanja pokazuju da cijena takve pomoći može biti visoka – osobito kad je se prestane konzumirati. Kod starijih korisnika kanabis mijenja arhitekturu sna, nosi dodatne kardiovaskularne i kognitivne rizike te može izazvati neugodne simptome apstinencije, koji se najviše vide upravo na snu.

NIJE DOBRO

Kod mnogih ljudi THC u početku skraćuje vrijeme usnivanja i daje dojam da marihuana "liječi nesanicu". Studije pokazuju da kanabinoidi mogu produljiti fazu dubokog sna, ali istodobno skraćuju REM fazu, u kojoj sanjamo, što dovodi do fragmentiranog, manje obnavljujućeg sna. Veća istraživanja na odraslima pronašla su da redoviti konzumenti "trave" imaju više problema s usnivanjem, često prijavljuju isprekidano, prekratko ili predugo spavanje, te češće razgovaraju s liječnicima o problemima sa snom. Jedno istraživanje objavljeno u BMJ‑u pokazalo je da oni koji kanabis koriste 20 ili više dana u mjesecu imaju 64 posto veću vjerojatnost da će spavati manje od šest sati, ali i 76 posto veću vjerojatnost da će spavati više od devet sati – dakle, oboje izvan preporučenog raspona od sedam do osam sati za odrasle.

Kod starijih ljudi takve promjene nose dodatni teret. San u starijoj dobi sam po sebi postaje plići i osjetljiviji; kada se tome pridoda učinak THC‑a na moždane receptore zadužene za ritam spavanja i budnosti, lakše nastaju kronična nesanica, noćna buđenja i dnevna pospanost. Dnevna "mamurnost" od marihuane u kombinaciji s lošim snom povećava rizik od padova, prometnih nesreća i pogrešaka u uzimanju lijekova – što je već prepoznato kao ozbiljan problem u populaciji starijoj od 65 godina, koja sve češće konzumira kanabis. Uz to, dugotrajna upotreba može pogoršati kognitivne teškoće, pojačati anksioznost ili potaknuti psihotične simptome kod osjetljivih osoba, što dodatno narušava kvalitetu sna.

NERVOZA, TJESKOBA...

Posebno je važno što se događa kada starija osoba nakon duljeg razdoblja odluči prestati pušiti marihuanu. Simptomi apstinencije kod kroničnih korisnika dobro su dokumentirani: razdražljivost, nervoza, tjeskoba, loše raspoloženje, pojačano znojenje, glavobolja, smanjen apetit – i vrlo često ozbiljni problemi sa spavanjem. Smjernice američkih centara za liječenje ovisnosti navode da se ti simptomi najčešće javljaju unutar 24 do 72 sata od zadnjeg korištenja, da traju oko dva tjedna, a upravo nesanica i noćna buđenja mogu potrajati i dulje. Osobe koje su godinama usnivale "uz džoint" odjednom trebaju vrijeme da se ponovno nauče usnivati bez tog "pomagala", pa prvih tjedana nakon prestanka često spavaju kraće, nemirnije i s više buđenja.

Još jedna specifičnost je povratak snova. Budući da THC dugoročno potiskuje REM fazu, nakon prestanka organizam pokušava "nadoknaditi propušteno", pa mnogi bivši korisnici prijavljuju izrazito živopisne, ponekad čak uznemirujuće snove i noćne more. Za starije, koji već mogu imati problema s noćnom tjeskobom, demencijom ili posttraumatskim sjećanjima, taj povratak intenzivnih snova može biti posebno neugodan i dodatno narušiti doživljaj kvalitete sna. Ipak, dobra je vijest da većina apstinencijskih simptoma, uključujući i poremećaje spavanja, u pravilu popušta unutar dva do četiri tjedna, a nakon otprilike mjesec dana tolerancija na kanabis i reakcija organizma vraćaju se na razinu sličnu onoj kod osoba koje inače ne konzumiraju marihuanu.

A SRCE?

Uz probleme sa spavanjem, stariji korisnici marihuane izloženi su i pojačanim kardiovaskularnim rizicima. Analize prezentirane na American Heart Association upozoravaju na to da stariji pacijenti koji koriste marihuanu imaju oko 20 posto veći rizik od srčanog i moždanog udara tijekom boravka u bolnici, a svakodnevni korisnici imaju i veću vjerojatnost razvoja zatajenja srca. Kratkoročno pušenje kanabisa može sniziti krvni tlak i dovesti do naglih padova, dok dugotrajna upotreba može povisiti krvni tlak i opteretiti srce i krvne žile – kombinacija koja je već sama po sebi rizična u starijoj životnoj dobi. Usto, dim marihuane, kao i duhanski dim, oštećuje pluća, povećava rizik od kroničnog bronhitisa i otežava disanje, što noću može rezultirati učestalijim buđenjima i lošijom opskrbom kisikom.

Stručnjaci zato poručuju da trenutačno nema čvrstih dokaza da kanabis dugoročno poboljšava san kod odraslih, pa tako ni kod starijih, i da su potencijalne koristi kratkotrajne i praćene nizom nuspojava. Ako se marihuana već koristi za ublažavanje bolova ili drugih tegoba, preporučuje se razgovor s liječnikom, prilagodba doze i oblika (npr. izbjegavanje pušenja, razmatranje pripravaka s manje THC‑a i više CBD‑a) te jasni plan smanjenja i eventualnog prestanka uz medicinski nadzor. Za starije osobe koje žele poboljšati san, stručnjaci i dalje prvo preporučuju nefarmakološke metode – higijenu spavanja, terapiju nesanice, liječenje osnovnih bolesti i opreznu upotrebu klasičnih lijekova – jer se pokazalo da oslanjanje na marihuanu često dugoročno pogorša, a ne riješi problem spavanja.