Mast od gaveza: ljudi je koriste za sve, evo za što je dokazana učinkovitost. No, u jednom slučaju može biti jako opasan

Gavez (Symphytum officinale), biljka iz obitelji boražinovki, svojom povijesti i prisutnošću u europskoj, ali i azijskoj narodnoj medicini plijeni pažnju stručnjaka i korisnika prirodnih lijekova već stotinama godina. Najčešće ga susrećemo uz potoke, vlažne livade i na rubovima šuma, a prepoznatljiv je po dlakavim, hrapavim listovima i ljubičastim do bijelim zvonastim cvjetovima.

Već su stari narodi prepoznali njegovu „moć zacijeljivanja“, pa tako naziv Symphytum potječe od grčke riječi koja znači „sraslina“, čime se aludira na tradicionalnu upotrebu gaveza za brže „sraštavanje“ (spajanje) kostiju i tkiva nakon ozljeda. Gavez je još bio poznat među rimskim vojnicima, a kasnije i u slavenskim predanjima, gdje mu se posvećuje gotovo kultni status „biljke za svaku ranu“. Danas, gavez je i dalje među najprodavanijim biljnim kremama i mastima, posebno za one koji pate od bolova u leđima, artritisa i sportskih povreda.

Ljekoviti spojevi i kako gavez djeluje

Suvremena fitokemija otkrila je nekoliko skupina biološki značajnih tvari u gavezu. Najpoznatija je alantoin, spoj koji pospješuje regeneraciju stanica i smanjuje upalu, ali i tanini, sluzi, triterpenoidi i organske kiseline. Alantoin posebno stimulira rast novih stanica epitela, što ubrzava zacjeljivanje rana i modrica, dok tanini djeluju antibakterijski te dodatno „zatežu“ tkivo, što može pomoći kod krvarenja ili otoka.

Tako mnoga znanstvena istraživanja potvrđuju učinkovitost topikalnih pripravaka gaveza za:

Ubrzano zarastanje povreda, modrica, uganuća i nagnječenja: Randomizirane kontrolirane studije pokazale su da ekstarkti gaveza smanjuju bol i oticanje kod sportskih ozljeda (npr. uganuće gležnja) do 50% brže u usporedbi sa placebo kremama.

Smanjenje bolova i ukočenosti kod osteoartritisa: Više kliničkih pokusa dokumentiralo je koristi ekstrakta korijena gaveza kod osoba s osteoartritisom koljena, gdje se smanjuju bol, ukočenost i poboljšava pokretljivost. U nekim slučajevima, djelovanje gaveza bilo je čak usporedivo s nesteroidnim protuupalnim lijekovima, ali uz znatno manju učestalost nuspojava.

Pomoć kod bolova u leđima: Studija objavljena u British Journal of Sports Medicine navodi 95% smanjenje intenziteta boli nakon samo pet dana primjene gelova od gaveza kod osoba s akutnim lumbalgijama (bolovima u donjem dijelu leđa).

Kako se gavez koristi u praksi?

Najčešći oblici su masti, gelovi, obloge i tinkture za vanjsku upotrebu. Nanose se na čistu, neoštećenu kožu, u pravilu 3-4 puta na dan, ne duže od 7 do 10 dana u kontinuitetu. U narodnoj medicini je bilo zastupljeno i unutarnje korištenje (čajevi od gaveza protiv čira, proljeva, plućnih bolesti), no suvremena medicina i zakonodavstvo to strogo brane zbog opasnih spojeva u biljci.

Prijelome kostiju, uganuća, istegnuti mišićim – mnogima je gavez postao prva pomoć. U kombinaciji sa hladnim oblozima, masažama i mirovanjem, znatno ubrzava oporavak tkiva. Neki pripravci sadrže i dodatne biljne ekstrakte (arnika, neven), čime se pojačava učinak.

Rizici i opasnosti: Zašto gavez nije „lijek za sve“?

Unatoč toliko pozitivnog iskustva i dokaza za vanjsku upotrebu, gavez zapravo sadrži skupinu spojeva poznatih pod nazivom pirolizidinski alkaloidi (PA), koji su danas predmet velike zabrinutosti među znanstvenicima i zdravstvenim tijelima. Ti alkaloidi, uz oralno uzimanje ili apsorpciju kroz oštećenu kožu, dokazano izazivaju oštećenja jetre (hepatotoksičnost), mogu uzrokovati vensku okluzivnu bolest (sindrom začepljenja malih vena jetre), a u pokusima na životinjama i rak jetre. Ovaj rizik je toliki da su europske regulatorne agencije (npr. Europska agencija za lijekove – EMA, te FDA u SAD-u) zabranile prodaju i uporabu svih pripravaka od gaveza za internu upotrebu, kao i primjenu na otvorenim ili oštećenim ranama, kod trudnica, dojilja i djece.

Alantoin i druge korisne tvari nalaze se u korijenu gaveza zajedno s PA, tako da pripravci moraju biti pažljivo pročišćeni. I danas, povremeno su prisutni nesigurni pripravci s tržnica ili napravljeni „kod kuće“, kod kojih se ne može jamčiti niska razina PA. EMA naglašava da vanjska upotreba može biti sigurna isključivo na neoštećenoj koži, tokom kratkog (ograničenog) perioda – do deset dana, i s dnevnom dozom ne većom od 100 mikrograma PA.

Tko ne smije koristiti gavez?

Posebnu pažnju trebaju imati:

► Djeca i adolescenti

► Trudnice i dojilje

► Osobe s poznatim bolestima jetre ili s poviješću karcinoma

► Osobe sklone alergijama na biljke iz porodice boražinovki

Moguća je i lokalna iritacija kože, crvenilo, svrbež i kontaktni dermatitis kod osjetljivih osoba. Duža ili neadekvatna primjena (posebno „oblozi preko noći“ ili upotreba kućnih masti s velikim udjelom gaveza) povećava rizik od toksičnosti i sistemske apsorpcije štetnih alkaloida.

Znanstveni stav: Biljka s potencijalom, ali ne za sve i ne bez opreza

Zadnjih desetljeća biljni lijekovi sve više ulaze u standardnu medicinsku praksu, no upravo pojava dokazane toksičnosti kod gaveza upozorava na potrebu kombiniranja tradicionalnog znanja i moderne znanosti. Dok su učinci na brže zarastanje i suzbijanje boli neupitni, rizici pogrešne upotrebe i lažnih pripravaka ne smiju se podcijeniti. Liječnici i farmaceuti naglašavaju važnost kupnje isključivo reguliranih proizvoda, jasno označenih i s kontrolom PA, te strogo pridržavanje uputa o doziranju.

Za sve kronične bolesnike ili one na više lijekova, preporuča se konzultacija sa stručnom osobom prije svake upotrebe pripravaka od gaveza. Posebice, ukoliko dođe do nuspojava poput žutice, bolova u trbuhu, mučnine ili osipa, terapiju treba odmah prekinuti.

_{(Ovaj tekst temeljen je na podacima iz znanstvenih radova objavljenih u časopisima Phytomedicine, Planta Medica, British Journal of Sports Medicine, kao i smjernicama EMA-e i FDA-e te informacija sa medicinskih portala Mayo Clinic, WebMD i Healthline.)}