Osim umora, u ovo doba godine pojavljuju se i drugi zdravstveni problemi, poput pojačanog lupanja srca ili preskakanja ritma, nesanice, glavobolje te boli u prsima.
Gdje je granica između proljetnog umora i ozbiljnijih srčanih tegoba, kako spriječiti ozbiljnije zdravstvene probleme i kada je pravo vrijeme za posjet liječniku, pojasnio je kardiolog dr. Siniša Pavlović gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, prenosi Mondo.
Prema njegovim riječima, proljetni umor je u velikoj mjeri mit jer samo proljeće donosi promjene koje utječu na tijelo. Atmosferski tlak i temperatura se mijenjaju, a naše tijelo reagira na te promjene, osobito kardiovaskularni sustav.
"Normalno je da tijelo reagira na promjenu godišnjeg doba, ali važno je obratiti pažnju na faktore rizika, uključujući prehranu. Naša hrana danas nije prilagođena životu kakav su vodili naši preci, koji su deset sati dnevno radili na polju. Trebalo bi smanjiti konzumaciju prerađenog mesa i voditi računa o zdravlju. Također, važno je pratiti simptome i obratiti pažnju ako primijetimo nesvjesticu, izraziti umor ili druge slične znakove. U tim slučajevima obavezno se treba savjetovati s liječnikom", istaknuo je dr. Pavlović, piše Mondo.
Utjecaj vremenskih promjena na srčane bolesnike
"Redovito mjerenje krvnog tlaka je vrlo važno. I previsok i prenizak tlak mogu izazvati slične simptome. Prije uzimanja lijekova za tlak, vrijednosti je uvijek potrebno izmjeriti. Preporučuje se pratiti tlak sedam dana zaredom, a zatim se posavjetovati s liječnikom kako bi se odredila odgovarajuća terapija", dodao je kardiolog.
Koje su fizičke aktivnosti najprikladnije za srce u proljeće?
"Hodanje je najsigurnija fizička aktivnost za srce jer ne opterećuje previše organizam. Preporuča se prelaziti tri do četiri kilometra dnevno", savjetuje dr. Siniša Pavlović.
Zašto su mesne prerađevine loše za srce i zdravlje
Mesne prerađevine, poput kobasica, šunke, salama i dimljenog mesa, danas su čest izbor u prehrani. No brojna istraživanja pokazuju da pretjerana konzumacija tih proizvoda može ozbiljno ugroziti zdravlje, posebno srce.
1. Visok sadržaj zasićenih masti i kolesterola
Mesne prerađevine često sadrže velike količine zasićenih masti i kolesterola. Pretjeran unos ovih tvari može povisiti razinu "lošeg" LDL kolesterola u krvi, što povećava rizik od ateroskleroze – suženja i otvrdnjavanja krvnih žila – a time i infarkta ili moždanog udara.
2. Previše soli
Većina mesnih prerađevina bogata je natrijem. Prevelik unos soli povećava krvni tlak, a visoki krvni tlak jedan je od najvećih čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila. Redovita konzumacija prerađenog mesa može dugoročno dovesti do hipertenzije.
3. Nitriti i konzervansi
Mnogi proizvodi sadrže dodatke poput nitrita i nitrata, koji se dodaju radi očuvanja boje i sprječavanja kvarenja. Iako su sigurni u malim količinama, prevelika konzumacija može povećati upalne procese u organizmu i dugoročno povećati rizik od srčanih bolesti i nekih oblika raka.
Veza s pretilošću i dijabetesom
Velike studije na sredovječnim muškarcima i ženama pokazuju jasnu povezanost između konzumacije ultraprerađene hrane i povećanog rizika od dijabetesa tipa 2. Suprotno tome, oni koji jedu više minimalno obrađene ili neobrađene hrane imaju niži rizik od bolesti. Analize pokazuju da veća konzumacija ultraprerađene hrane znači i veći rizik, bez "sigurne granice" unosa. Najveći rizik povezan je sa slatkim i umjetno zaslađenim pićima, slatkišima i prerađenim mesom.
Redovita konzumacija 100 grama peradi dnevno bila je povezana s 8% većim rizikom, no kada su provedene dodatne analize kako bi se provjerila ova saznanja u različitim scenarijima, povezanost između konzumacije peradi i rizika od dijabetesa oslabjela je, dok su se povezanosti za prerađeno i neobrađeno meso s dijabetesom tipa 2 zadržale, prenosi CAM.
Zašto ultraprerađena hrana šteti zdravlju
Pretilost i debljanje: ova hrana je često visokokalorična, lako probavljiva i "hiperukusna", što potiče prejedanje i povećava tjelesnu težinu – ključni faktor rizika za dijabetes.
Nizak nutritivni sadržaj: sadrži puno šećera i zasićenih masti, a malo vlakana, voća i povrća, što dodatno povećava rizik od dijabetesa.
Kemijski dodaci i kontaminanti: konzervansi, umjetna sladila, bojila te spojevi nastali tijekom obrade i pakiranja hrane (npr. akrilamidi, bisfenol A) mogu uzrokovati upalu, inzulinsku rezistenciju i povećati rizik od dijabetesa.
Konkretni primjeri
Slatka i umjetno zaslađena pića povećavaju rizik od dijabetesa za oko 29%, dok je ultraprerađeno meso povezano s povećanjem rizika od 21%. Neki proizvodi poput kolača i sladoleda pokazali su manji rizik, vjerojatno zbog zdravijih varijanti ili obrnutog učinka – osobe koje su u riziku možda ih izbjegavaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....