Depresija može izgledati kao sati provedeni u krevetu, kao zamračena soba, kao puštanje niz vodu svega što nas zanima i ravnodušnost prema svemu što nas je nekad činilo sretnima. Može izgledati i kao poruke od prijatelja koje su ostale bez odgovora, pozivi na koje se ne odgovara, susreti kojima se ne veseli. Ali - ona može biti zavučena i ispod osmijeha, omotana blještavim haljinama kričavih boja, zvučati zvonko. Takva depresija na sebe često navlači plašt funkcionalnosti - ispod kojeg joj se ne mogu ocrtati siluete, zbog čega često prolazi neprimijećeno.
Psihologinja Anđela Ćorsović na svom je Instagram profilu podijelila znakove funkcionalne depresije koje često ne prepoznajemo kod sebe i drugih.
- Funkcionalna depresija ne izgleda uvijek kao tuga, povlačenje ili nebriga o sebi. Nekad izgleda kao osoba koja ustaje rano, ide na posao, brine o drugima, ima planove i obaveze, a unutra osjeća kronični umor, prazninu i gubitak smisla. Zato je važno da ne mjerimo nečije stanje po tome koliko "dobro funkcionira". Snaga ne znači uvijek i dobrobit, nekad znači samo da neko iz dana u dan pokušava izdržati - napisala je psihologinja u objavi, ističući da jedno iskreno "kako si" može potaknuti lavinu skrivenih osjećaja kod onih koji svoju depresiju vješto prikrivaju.
Osoba s funkcionalnom depresijom, kaže Ćorsović, nije osoba koja ne može funkcionirati, već osoba koja funkcionira unatoč unutarnjoj iscrpljenosti.
- To su ljudi koji ne odustaju, ali se sve teže pronalaze u onome što rade. Često ni okolina, ni oni sami ne vide da im je potrebna podrška - objašnjava psihoterapeutkinja u svojoj objavi, ističući da depresija ne mora nužno biti vidljiva.
- Ponekad izgleda kao miran, dobar i odgovoran život iza kojeg stoji tiha borba koju nitko ne primjećuje.
Krivci su traume, kemija mozga, pa i osobnost
Uzroci "visokofunkcionalne" depresije uvijek su posljedica bioloških ili okolišnih faktora.
Kemija mozga: Neravnoteža određenih neurotransmitera (kemikalija u mozgu koje reguliraju raspoloženje) može dovesti do depresije.
Genetika: Depresija se često javlja u obiteljima, pa ako netko u obitelji ima depresiju, veća je vjerojatnost da i vi možete razviti depresiju.
Životni događaji: Stresni ili teški događaji, poput prekida veze, gubitka posla ili smrti voljene osobe, mogu pokrenuti depresiju.
Trauma: Iskustvo traume ili dugotrajnog stresa može pridonijeti razvoju mentalnih problema poput depresije, anksioznosti ili posttraumatskog stresnog poremećaja.
Zdravstveni problemi: Ako imate bolesti poput srčanih bolesti, dijabetesa, raka, Parkinsonove bolesti ili kronične boli, veća je vjerojatnost da ćete razviti depresiju. Važno je prijaviti simptome depresije svom liječniku i tražiti pomoć, jer depresija može pogoršati druge zdravstvene probleme.
Lijekovi: Određeni lijekovi mogu uzrokovati depresiju kao nuspojavu.
Supstance: Alkohol i rekreativne droge također mogu izazvati ili pogoršati depresiju.
Osobnost: Određeni osobni karakter i osobine mogu vas učiniti sklonijima depresiji.
Simptomi se prepoznaju tek kad dođe do izgaranja
U mnogim slučajevima simptomi visokofunkcionalne depresije možda se ne prepoznaju dok ne dođe do sindroma sagorijevanja (burnout), budući da osobe koje od nje boluju vrlo vješto prikrivaju simptome. Osobe s HFD-om (visokofunkcionalna depresija), često se nauče nositi sa simptomima tako da postanu visoko funkcionalne do te mjere da se odvrate od negativnih emocija ili gubitka osjećaja emocija. Takve osobe mogu koristiti posao ili svakodnevne aktivnosti (npr. skrb o djeci, obavljanje zadataka) kako bi se odvratile od priznavanja stalnih znakova HFD-a, poput negativnih emocija i anhedonije.
To također objašnjava zašto većina osoba sa sumnjom na HFD ne prepoznaje znakove depresije, iako neke od njih osjećaju umor ili emocionalnu otupljenost. Osim toga, budući da su osobe s HFD-om visoko funkcionalne, obično im se ne dijagnosticira veliki depresivni poremećaj u kliničkim postavkama jer ne pokazuju smanjenje funkcionalnosti niti djeluju uznemireno.
Jedna američka studija istraživala je ljude koji su "visokofunkcionalno depresivni" - to su osobe koje izvana djeluju normalno i uspješno, ali u sebi doživljavaju depresivne simptome poput tuge, gubitka interesa i emocionalne otupjelosti. Istraživanje je pokazalo da osobe koje su prošle teške traume, posebno ne-binarne osobe, češće imaju veće psihičke posljedice.
Također, brak ili partnerstvo povezano je s jačim simptomima, dok viša razina obrazovanja može pomoći ljudima da se bolje nose s traumama, iako ne sprječava same traume. Roditelji i skrbnici djece pokazuju posebno visoku razinu stresa i depresivnih simptoma jer često potiskuju svoje osjećaje dok se brinu za druge.
Intenzivan životni ritam, zahtjevni poslovi ili ranija traumatska iskustva mogu dovesti do toga da ljudi fokusiraju energiju na rad i druge aktivnosti kako bi izbjegli suočavanje s vlastitim emocijama, koristeći pri tome distrakciju, otpornost ili sublimaciju kako bi usmjerili energiju na druge aktivnosti, ali time smanjuju sposobnost prepoznavanja negativnih emocija. Ako simptomi ostanu neliječeni, HFD može dovesti do tipične depresije ili kroničnih problema poput zlouporabe supstanci.
Problemi od kojih bježe, trče za njima
Osobe s visokofunkcionalnom depresijom i dalje osjećaju sve simptome depresije - nesanicu, probleme s usnivanjem, anksioznost, negativnu sliku o sebi, gubitak interesa za stvari, hobije i odnose koji su ih prije ispunjavali. Također, u većini slučajeva oni će i dalje imati suicidalne misli ili ideje.
Visoka funkcionalnost traži i visoke razine energije koje tijelu u depresivnom stanju već nedostaje, stoga je upitno koliko će pojedinac uspijevati održati funkcionalan stil života. S održavanjem visoke životne razine i efikasnosti, dolazi do rizika sve većeg i bržeg sagorijevanja, a potencijalni rizik od suicida se povećava te depresija može poprimiti i teži, psihotični karakter.
Zbog toga je nužna psihološka terapija, a ovisno o težini same dijagnoze te okolnosti - i terapija antidepresivima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....