Nove studije došle su do spoznaje da je estrogen vrlo bitan faktor koji umanjuje mogućnost od srčanog udara. Naime, muškarci su skloniji kardiovaskularnim bolestima od žena, ali žene ih češće razvijaju nakon menopauze jer razine estrogena značajno opadaju, što uzrokuje promjene u tjelesnom sastavu, povećani oksidativni stres, nakupljanje masnog tkiva u središnjem dijelu tijela i smanjenu vazodilataciju.
No, bez obzira na to, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti žena. Fluktuacije u razini spolnih hormona, osobito nedostatak estrogena, smatraju se specifičnim čimbenikom rizika za razvoj ženskih kardiovaskularnih bolesti.
Učinak estrogena na kontraktilni odgovor srca dodatno ukazuje na to da ovarijski hormoni mogu izravno inhibirati razvoj beta-adrenergičkih receptora srca. Taj je učinak primijećen i kod postmenopauzalnih žena i kod mladih štakora kojima su uklonjeni jajnici. Pokazano je da terapija zamjene estrogena mijenja te odgovore.
Ženski spolni hormoni utječu na srce
Žene imaju tri glavne vrste spolnih hormona: estrogen, progesteron i malo androgena, odnosno muških hormona poput testosterona.
Ovi hormoni stvaraju se u jajnicima i imaju važnu ulogu u cijelom tijelu, ne samo u reprodukciji. Posebno utječu na srce, krvne žile, kosti, mozak i kožu.
Također, estrogen nije samo jedan hormon, nego skupina od nekoliko srodnih hormona:
Estradiol (E2) – najjači i najvažniji estrogen kod žena prije menopauze. To je "glavni" estrogen, koji najviše djeluje na tijelo.
Estron (E1) – postaje glavni estrogen nakon menopauze, kad jajnici prestanu raditi.
Estriol (E3) – puno slabiji oblik, pojavljuje se u većim količinama tijekom trudnoće.
Estetrol (E4) – javlja se samo u trudnoći, kad ga proizvodi posteljica.
Dakle, tijekom života žene mijenja se oblik estrogena koji prevladava. Prije menopauze razine estrogena su visoke, a nakon menopauze padaju i postaju slične onima kod muškaraca.
Srčano zatajenje češći ishod kod žena
Hormonska deprivacija kod postmenopauzalnih žena dovodi do promjena u varijabilnosti srčanog ritma i osjetljivosti refleksa. Povećana simpatička aktivnost srca i smanjeni parasimpatički (vagalni) utjecaj prepoznati su kao uzroci oksidativnog stresa, krutosti arterija i smanjene vazodilatacije posredovane protokom.
Zanimljivo je da se rizik od moždanog udara kod žena udvostručuje tijekom prvog desetljeća nakon menopauze i premašuje rizik muškaraca iste dobi. Srčano zatajenje pogađa 18 % žena i 8 % muškaraca u dobi od 45 do 64 godine unutar pet godina od prvog infarkta, što pokazuje da su žene sklonije težem ishodu.
Studije poput NURSES Health Study i WISE Study pokazale su da je rana menopauza zbog disfunkcije jajnika ili obostrane ooforektomije povezana s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Najveća učestalost zabilježena je u istočnoeuropskim zemljama. Prevalencija MI-ja značajno raste s dobi: ispod 60 godina iznosi 3,8 %, a iznad 60 godina 9,5 %.
U SAD-u se procjenjuje na 2,9%, viša kod muškaraca (4,2%) nego kod žena (2,1%). Analiza dobno specifičnih stopa smrtnosti od CVD-a pokazuje izraženu rodnu razliku, koja se nakon menopauze postupno smanjuje. Smrtnost od srčanih bolesti kod žena naglo raste oko 50. godine, što se poklapa s menopauzom.
Aerobni trening kao lijek
Brojne su studije ispitivale učinke lišavanja ovarijskih hormona na kardiovaskularni i autonomni sustav, a nalazi sugeriraju da ovarijska deprivacija hormona može utjecati na tjelesnu težinu, lipidni profil, osjetljivost na inzulin, aerobni kapacitet, barorefleksnu funkciju i upalu.
Aerobni trening pokazao je obećavajuće rezultate u ublažavanju tih posljedica u životinjskim modelima, jer pozitivno utječe na hemodinamiku u mirovanju, protuupalne odgovore i refleksnu modulaciju cirkulacijskog sustava. To se jasno vidi kroz porast razine interleukina-10 u srčanom mišiću.
Srce je mišić i, kao svaki mišić, jača kad se koristi, a redovitim aerobnim treningom srce pumpa učinkovitije, smanjuje se puls u mirovanju i povećava se dotok krvi u sve organe.To znači da tijelo lakše dobiva kisik, a srce se manje umara.
Aerobni trening također širi krvne žile (povećava njihovu elastičnost), smanjuje krvni tlak, povećava razinu dušikova oksida (NO) – tvari koja opušta žile, i smanjuje upale u stijenkama arterija. To sve pomaže u prevenciji ateroskleroze (začepljenja krvnih žila).
Aerobni trening pomaže tijelu da bolje koristi glukozu i inzulin, čime smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2, smanjuje "loš" kolesterol (LDL) i povećava "dobar" (HDL), te pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase. Sve to smanjuje rizik od infarkta i moždanog udara.
Dobrobiti hormonske nadomjesne terapije
Estrogen ima velike koristi za zdravlje arterija. Djeluje izravno na arterije, ali i neizravno, kroz promjene metaboličkih čimbenika rizika. Estrogen poboljšava vaskularnu funkciju stimulacijom dušikova oksida (NO), koji uzrokuje vazodilataciju ovisnu o NO-u, te inhibicijom kalcij-ovisnih kanala. Također poboljšava remodeliranje vaskularnog kolagena izravnim djelovanjem na matriks metaloproteinaze.
U nekim pripravcima hormonske nadomjesne terapije, vaskularne koristi estrogena mogu biti oslabljene dodatkom oralnih androgenih progestagena, međutim, dodatak neandrogenih progestagena, poput mikroniziranog progesterona ili didrogesterona, ne umanjuje korisne učinke.
Kada se s hormonskom nadomjesnom terapijom započne prije 60. godine ili unutar 10 godina od početka menopauze, smanjuje se napredovanje ateroskleroze i pojava koronarnih događaja. To su jasno pokazale opservacijske studije, a potvrdila randomizirana klinička ispitivanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....