U svojoj knjizi "Zašto umiremo", dobitnik Nobelove nagrade i molekularni biolog Venki Ramakrishnan istražuje vječnu ljudsku težnju za duljim životom te stvarne granice znanosti u njezinu ostvarivanju. Oslanjajući se na klasična i moderna istraživanja, analizira što danas znamo o starenju i kako su znanstveni napreci u posljednjih 150 godina doveli do gotovo udvostručenja životnog vijeka. Ipak, autor propituje održivost ekstremno dugog života te nas potiče na razmišljanje o etičkim i društvenim posljedicama pokušaja produljenja života. Njegov pristup povezuje biologiju starenja, evoluciju i filozofiju života.
Ramakrishnan objašnjava da proces starenja započinje još prije rođenja, kada se u stanicama počinju nakupljati kemijska oštećenja. Iako ljudsko tijelo posjeduje sofisticirane mehanizme za njihov popravak, njihova učinkovitost s vremenom opada. Organizam uspoređuje sa složenim gradom koji funkcionira samo dok su njegove unutarnje strukture u ravnoteži. Također naglašava da genetika igra tek djelomičnu ulogu u određivanju životnog vijeka, što potvrđuju i studije na blizancima. Prema njegovu mišljenju, evolucija je postavila prirodnu granicu ljudskog života na oko 120 godina.
Autor se osvrće i na suvremena istraživanja usmjerena na “vraćanje biološkog sata unatrag”, poput reprogramiranja stanica, koja su zasad testirana na životinjama. Iako su kod miševa zabilježena poboljšanja u zdravlju, tkivima i fizičkom izgledu, primjena tih metoda na ljudima još je daleko od stvarnosti. Uz to, upozorava da bi takve tehnologije mogle produbiti društvene nejednakosti jer bi im u početku pristup imali samo najbogatiji slojevi društva. Taj jaz mogao bi se proširiti i između država i pojedinaca, što dodatno naglašava potrebu za oprezom i odgovornim pristupom.
Unatoč svim znanstvenim otkrićima, Ramakrishnan ističe da najučinkovitije strategije za dug i zdrav život ostaju jednostavne i svima dostupne. Njegova poruka je jasna: "Nemojte se prejedati, redovito vježbajte, izbjegavajte stres i dovoljno spavajte.” Uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i kvalitetan san ključni su za obnovu stanica i održavanje metaboličke ravnoteže. Razumijevanje biologije starenja, smatra autor, dodatno učvršćuje važnost tih osnovnih životnih navika. Iako je skeptičan prema ideji besmrtnosti, vjeruje da je moguće postići dugovječnost uz očuvano zdravlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....