Novo istraživanje Sveučilišta u Helsinkiju pokazuje da ozbiljne infekcije koje zahtijevaju bolničko liječenje, poput cistitisa, upale pluća pa čak i karijesa, mogu biti značajno povezane s pojavom demencije.
Ne samo da demencija može pogoršati zdravlje usta, već i loše stanje usta i kronične infekcije mogu povećati rizik od Alzheimerove bolesti. Posebno je primijećena veza između gubitka zuba i Alzheimerove bolesti, bez obzira na dob ili obrazovanje.
Analizom zdravstvenih zapisa više od 374.000 ljudi, znanstvenici su otkrili da ove infekcije često nastupaju u prosjeku pet do šest godina prije formalne dijagnoze demencije. Važno je da je povećani rizik ostao snažan čak i nakon uzimanja u obzir 27 drugih neinfektivnih zdravstvenih stanja, što sugerira da ozbiljne bakterijske infekcije mogu neovisno ubrzati kognitivni pad.
Povezanost je posebno izražena kod demencije s ranim nastupom, dijagnosticirane prije 65. godine. U tim slučajevima, pet specifičnih tipova infekcija – uključujući karijes i upalu pluća, povezano je s većim rizikom. Iako istraživači naglašavaju da je studija promatračka i ne dokazuje uzročnost, rezultati ističu potencijalni faktor rizika koji se može modificirati. Stručnjaci sugeriraju da bi prevencija infekcija i pravovremeno medicinsko liječenje moglo postati ključna strategija za odgodu ili smanjenje pojave kognitivnih poremećaja.
Demencija
Demencija je progresivni kognitivni poremećaj koji zahvaća pamćenje, razmišljanje i sposobnost svakodnevnog funkcioniranja. Posebno zabrinjava demencija s ranim nastupom, dijagnosticirana prije 65. godine, jer u tim slučajevima ozbiljne infekcije, uključujući karijes i upalu pluća, pokazuju snažnu povezanost s povećanim rizikom.
Demencija nije jedna jedina bolest. To je opći pojam koji opisuje skup simptoma koje osoba može iskusiti ako živi s različitim bolestima, uključujući Alzheimerovu bolest. Bolesti koje se grupiraju pod opći pojam "demencija" uzrokovane su abnormalnim promjenama u mozgu. Simptomi demencije izazivaju pad sposobnosti razmišljanja, poznatih i kao kognitivne sposobnosti, dovoljno ozbiljan da naruši svakodnevni život i sposobnost samostalnog funkcioniranja. Oni također utječu na ponašanje, osjećaje i odnose s drugima, prenosi Alzheimer Association.
Alzheimerova bolest čini 60-80% slučajeva. Vaskularna demencija, koja nastaje zbog mikroskopskog krvarenja i začepljenja krvnih žila u mozgu, drugi je najčešći uzrok demencije. Osobe koje istovremeno doživljavaju promjene u mozgu povezane s više vrsta demencije imaju miješanu demenciju. Postoji i mnogo drugih stanja koja mogu uzrokovati simptome kognitivnog oštećenja, ali koja nisu demencija, uključujući neka koja su reverzibilna, poput problema sa štitnjačom i nedostatka vitamina.
Iako je studija promatračka i ne dokazuje uzročnu vezu, rezultati sugeriraju da bi pravovremeno liječenje i prevencija infekcija mogli biti ključni u smanjenju pojave ili odgodi demencije.
Karijes i njegovi neurološki učinci
Karijes, odnosno propadanje zuba uzrokovano bakterijskom infekcijom, nije samo problem oralnog zdravlja. Ako se ne liječi, karijes može dovesti do kroničnih upala i širenja bakterija u krvotok, što može izazvati upalne reakcije u cijelom tijelu, uključujući mozak.
Pacijenti s AD-om često imaju više karijesa, i to ne samo u korijenu zuba nego i na površini zuba. Aktivne upale uzrokovane karijesom također mogu pridonijeti sistemskoj upali koja pogađa mozak. Iako je paradentoza u fokusu istraživanja zbog jače biološke veze s mozgom, karijes također nije bez utjecaja.
Kronična upala povezana s oralnim infekcijama može ubrzati propadanje moždanih stanica i doprinijeti kognitivnom padu, povećavajući rizik od razvoja demencije. Stoga redovita dentalna higijena i pravovremeno liječenje karijesa nisu važni samo za zdravlje zuba, već i za očuvanje kognitivnih funkcija.
Veza između Alzheimerove bolesti i zdravlja usta
Mnoge studije pokazuju da loše oralno zdravlje povećava rizik od Alzheimerove bolesti (AD). Ljudi s lošom higijenom zuba imaju više nego dvostruko veći rizik od razvoja AD-a. Gubitak zuba, paradentoza i drugi problemi sa zubima česti su kod osoba s demencijom, a često se pogoršavaju kako bolest napreduje. Osim toga, suha usta, prekrivanje jezika slojem naslaga, smanjena sposobnost žvakanja i upale u ustima dodatno smanjuju kvalitetu života.
Paradentoza i upale koje pogađaju mozak
Paradentoza, kronična bakterijska infekcija zubnog mesa, izaziva upalu koja ne ostaje samo u ustima – bakterije i upalne tvari mogu putovati krvotokom ili živcima do mozga. Kod Alzheimerovih pacijenata često se nalaze bakterije poput Porphyromonas gingivalis u mozgu, a one mogu aktivirati stanice imunološkog sustava mozga (mikrogliju) i izazvati upalu koja ubrzava oštećenje neurona. Paradentoza također može potaknuti taloženje amiloid-beta proteina, jednog od glavnih uzročnika oštećenja mozga kod Alzheimerove bolesti.
Genetika i osjetljivost na infekcije
Neki ljudi imaju gen APOE4 koji ih čini posebno osjetljivima na Alzheimerovu bolest. Kod njih infekcije u ustima i paradentoza mogu lakše doprijeti do mozga i izazvati upalu, što ubrzava degeneraciju mozga.
Gubitak zuba i proteze
Gubitak zuba snažno je povezan s rizikom od demencije. Studije pokazuju da osobe s manje zuba imaju veći rizik od Alzheimerove bolesti. Upotreba proteza može djelomično smanjiti taj rizik jer pomaže u žvakanju i očuvanju prehrambenih navika, što opet podržava zdravlje mozga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....