Nova studija upozorava da bi se ultra prerađena hrana (UPF) trebala regulirati strože, i to po modelu kakav se primjenjuje na duhanske proizvode. Autori tvrde da takvi proizvodi imaju više zajedničkog s cigaretama nego s voćem i povrćem te da predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni rizik.
Istraživanje znanstvenika sa sveučilišta Harvard, Michigan i Duke, objavljeno 3. veljače u časopisu Milbank Quarterly, ističe da su ultra prerađeni proizvodi industrijski dizajnirani kako bi poticali ovisnost i povećali konzumaciju. U tu kategoriju ubrajaju se gazirana pića, pakirani snackovi poput čipsa i keksa, ali i brojni drugi proizvodi koji sadrže emulgatore, umjetne boje i arome, piše Guardian.
Autori navode da postoje sličnosti u načinu proizvodnje cigareta i UPF-ova, osobito u optimiziranju "doza" proizvoda i brzini kojom djeluju na sustave nagrađivanja u mozgu. U analizi su koristili podatke iz područja znanosti o ovisnosti, nutricionizma i povijesti javnog zdravstva.
Upozoravaju i na marketinške tvrdnje poput "s malo masnoće" ili "bez šećera", koje opisuju kao svojevrsno "ispiranje zdravljem" (health washing) - praksu koja može odgoditi ili oslabiti regulaciju. Povlače paralelu s 1950-im godinama, kada su cigarete s filtrom promovirane kao sigurnija opcija, iako u praksi nisu nudile značajnu zaštitu.
"Mnoga ultra-procesirana jela dijele više karakteristika s cigaretama nego s minimalno prerađenim namirnicama poput voća ili povrća, te stoga zahtijevaju regulaciju razmjernu javnozdravstvenim rizicima koje predstavljaju", zaključuju autori.
Jedna od autorica, profesorica Ashley Gearhardt sa Sveučilišta u Michiganu, klinička psihologinja specijalizirana za ovisnosti, kaže da njezini pacijenti često povlače iste usporedbe. "Govore mi: ‘Osjećam se ovisno o ovome, žudim za tim - prije sam pušio cigarete, a sada imam istu naviku, samo s gaziranim pićima i krafnama. Znam da me ubija, želim prestati, ali ne mogu.’"
Prema njezinim riječima, rasprava o ultra prerađenoj hrani slijedi obrazac poznat iz povijesti ovisnosti: dugo se odgovornost prebacuje na pojedinca, a tek kasnije se počinje analizirati kako industrija oblikuje proizvode da bi izazvali kompulzivnu potrošnju.
Autori priznaju da hrana, za razliku od duhana, jest nužna za život, ali upravo zato smatraju da je regulacija još potrebnija, jer je iz suvremenog prehrambenog okruženja teško "izaći". Gearhardt ističe da bi se, kao i kod alkoholnih pića, trebalo moći jasno razlikovati štetne ultra-procesirane proizvode od ostalih prehrambenih namirnica.
Studija tvrdi da UPF-ovi ispunjavaju "utvrđene kriterije" za razmatranje ovisnosti, jer sadrže dizajnerske elemente koji mogu potaknuti kompulzivnu konzumaciju, iako autori napominju da su zdravstvene štete jasne bez obzira na to jesu li proizvodi formalno klasificirani kao ovisnički.
Predlažu da se iskustva iz regulacije duhana, uključujući sudske postupke, ograničenja marketinga i strukturne intervencije - iskoriste kao model za smanjenje štete povezane s ultra prerađenom hranom te da se fokus prebaci s individualne odgovornosti na odgovornost prehrambene industrije.
No nisu svi stručnjaci u potpunosti suglasni s takvim usporedbama. Profesor Martin Warren iz Quadram Institutea, centra specijaliziranog za istraživanje hrane, smatra da postoje paralele, ali upozorava na mogućnost pretjerivanja. Postavlja pitanje jesu li UPF-ovi, poput nikotina, farmakološki inherentno ovisnički ili ponajprije iskorištavaju naučene preferencije, uvjetovane nagradne mehanizme i praktičnost.
Dodaje i da je važno razlučiti dolazi li šteta od samih sastojaka ultra prerađene hrane ili od činjenice da ona potiskuje cjelovite namirnice bogate vlaknima, mikronutrijentima i zaštitnim fitokemikalijama. O tome, kaže, ovisi hoće li regulatorni odgovor biti nalik kontroli duhana ili će se više usmjeriti na poboljšanje kvalitete prehrane i reformulaciju proizvoda.
Dr. Githinji Gitahi, izvršni direktor organizacije Amref Health Africa, upozorava da se problem posebno ubrzano širi u Africi, gdje su, kako kaže, slaba regulacija i promjene u potrošačkim navikama stvorile profitabilno okruženje za štetne proizvode. To dodatno opterećuje već ionako prenapregnute zdravstvene sustave. Bez javno vođenih intervencija protiv rastućeg tereta nezaraznih bolesti, upozorava, postoji rizik od kolapsa zdravstvenih sustava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....