Nova strategija liječenja nasljednog raka dojke prije operacije postigla je zapanjujuću stopu preživljavanja od 100 posto zahvaljujući jednostavnom, ali moćnom podešavanju vremena.
Novi tretman nudi novu nadu pacijentima sa agresivnim, nasljednim karcinomom dojke, stoji u nedavnom kliničkom ispitivanju koje su vodili istraživači iz Cambridgea. Naime, svaka pacijentica koja je primila kombinaciju kemoterapije i ciljanog lijeka protiv raka prije operacije, preživjela je ključno trogodišnje razdoblje nakon liječenja.
Studija je objavljena u časopisu Nature Communications, a sugerira da bi ovo mogla postati najučinkovitija terapija dosad za rak dojke u ranoj fazi, tumor povezan sa mutacijama gena BRCA1 i BRCA2.
Ovi naslijeđeni oblici raka su poznati po tome što se teško liječe i privukli su pozornost 2013. godine, kada se glumica Angelina Jolie, kao nositeljica spornog BRCA1 gena, odlučila za preventivnu operaciju.
Dok trenutni tretman obično uključuje smanjenje tumora kemoterapijom i imunoterapijom prije operacije, ovaj novi pristup bi mogao značajno poboljšati dugoročne ishode tijekom razdoblja visokog rizika odmah nakon operacije.
Partnersko ispitivanje je usvojilo drugačiji pristup i demonstrira dvije inovacije: dodavanje olapariba i kemoterapije prije operacije i prednosti pažljivog određivanja vremena kada se tretmani daju pacijentima.
Uzet u obliku tableta, olaparib je ciljani lijek protiv raka koji je već dostupan u britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS).
Rezultati pokazuju da razmaci od 48 sati između kemoterapije i olapariba dovodi do boljih ishoda, vjerojatno zato što se koštana srž pacijenta ima vremena oporaviti od kemoterapije, dok stanice tumora ostaju podložne ciljanom lijeku.
Od 39 pacijenata koji su primali kemoterapiju praćenu olaparibom, samo jedan pacijentica je imala recidiv tri godine nakon operacije, a 100 posto pacijentica je preživjelo.
Usporedbe radi, stopa preživljavanja za kontrolnu grupu bila je 88 posto tri godine nakon operacije. Od 45 pacijenata u kontrolnoj grupi koji su primali samo kemoterapiju, devet pacijenata (muškaraca i žena) je imalo recidiv, od kojih je šest umrlo.
Inače, spomenuti BRCA1 i BRCA 2 geni su i dalje najznačajniji u priči o nasljednom karcinomu, iako se danas zna da još neki geni imaju ulogu u tome.
Mutacije u ovim genima detektira BRCA test, a prisutnost štetne mutacije bilo u BRCA1 ili BRCA2 genu znatno povećava rizik za rak dojke, jajnika i za druge tipove raka, objasnila je za Blic docentica dr. Ana Cvetanović, onkologinja i ravnateljica Klinike za onkologiju Sveučilišnog kliničkog centra Niš, te docentica na Katedri za onkologiju Medicinskog fakulteta u Nišu.
Prema njenim riječima, nositelji štetnih mutacija u ovim genima imaju pet puta veći rizik za obolijevanje u odnosu na one koji nisu nositelji.
- Mutacije u drugim genima, kao što su ATM, CHEK2, PALB2 i TP53, također su povezane sa povećanim rizikom od razvoja karcinoma dojke, jajnika ali i drugih oblika karcinoma. Prisutnost mutacije bilo u BRCA1 ili BRCA2 genu znatno povećava rizik za rak dojke, jajnika i za druge tipove raka - navodi doc. dr Ana Cvetanović.
BRCA1 i BRCA2 (Breast Cancer gene 1 i 2) su dva gena čije su mutacije (promjene) odgovorne za nasljednu predispoziciju raka dojke i jajnika koji se javljaju u oko pet do deset posto slučajeva.
- Mogu se nasljeđivati i po muškoj i po ženskoj liniji. U normalnim stanicama ovi geni pomažu u sprječavanju nastanka raka, stvarajući proteine koji čuvaju stanice od abnormalnog rasta. Kod osoba s mutacijom na genu BRCA1 rizik za razvoj raka dojke kreće se i do 65 posto, a sa mutacijom na genu BRCA 2 oko 45 posto – rekla je ugledna liječnica, dr. Ana Cvetanović za Blic.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....