Želja za šećerom nekad je našim precima pomagala da izvuku maksimum iz rijetkih, energetski bogatih namirnica. Danas je to posve druga priča jer ga konzumiramo neumjereno. Pretjerani unos šećera osim pretilosti, dijabetesa, karijesa, može čak donijeti i oštećenje pamćenja. Nedavna studija koja je istraživala glodavce pokazala je da se oštećenje pamćenja nastalo zbog pretjeranog unosa šećera ne može u potpunosti popraviti ni nakon prelaska na zdravije prehrambene navike.
Smanjenje unosa šećera može poboljšati pamćenje, ali ne vraća ga na razinu onih koji su se uvijek zdravo hranili, pokazala je studija objavljena u časopisu Nutritional Neuroscience.
Nepotpun oporavak pamćenja
Znanstvenici su analizirali rezultate iz 27 pretkliničkih studija na štakorima i miševima kako bi utvrdili koliko su trajni učinci nezdrave prehrane na mozak i pamćenje. Fokusirali su se na to kako prelazak s prehrane bogate šećerom i mastima na zdraviju hranu utječe na kognitivne sposobnosti.
– Naši rezultati pokazuju da poboljšanje kvalitete prehrane zaista pomaže pamćenju. No, ta poboljšanja nisu bila potpuna. Čak i nakon više tjedana na zdravoj prehrani, pamćenje se nije vratilo na razinu zabilježenu kod životinja koje nikada nisu konzumirale nezdravu hranu – kaže glavna autorica Simone Rehn, biopsihologinja s Tehnološkog sveučilišta u Sydneyju, prenosi Sciencealert.
Šećer kao ključni krivac
Analiza je pokazala da su glodavci, nakon prebacivanja na zdraviju prehranu, postizali bolje rezultate na testovima pamćenja od onih koji su nastavili s nezdravom hranom. No, drugi pokazatelji moždanih funkcija, poput opće aktivnosti ili anksioznog ponašanja, nisu pokazali dosljedna poboljšanja.
– Jasnije poboljšanje pamćenja uočili smo nakon što je prehrana bogata mastima zamijenjena zdravom. No, prehrana s visokim udjelom dodanog šećera pokazala je vrlo malo znakova oporavka. To upućuje na to da bi šećer mogao biti ključni čimbenik koji ograničava oporavak pamćenja – navodi Rehn.
Hipokampus na udaru
Istraživanja na glodavcima ključni su za izoliranje učinka prehrane na pamćenje, objašnjava viši autor studije Mike Kendig, biopsiholog s istog sveučilišta. – Kod ljudi se promjene u prehrani obično događaju istovremeno s promjenama u vježbanju, raspoloženju i dnevnim rutinama, što otežava izdvajanje učinaka same prehrane na funkciju mozga – kaže Kendig.
U središtu svega čini se da je hipokampus, područje mozga ključno za učenje i pamćenje, ali i za regulaciju apetita. Ranije studije na ljudima već su povezale prehranu bogatu mastima i šećerom sa smanjenim volumenom i slabijom funkcijom hipokampusa. – Naši nalazi pokazuju da promjena prehrane prvenstveno poboljšava prostorno pamćenje ovisno o hipokampusu, naglašavajući dokaze da je hipokampus posebno osjetljiv na promjene u prehrani – pišu istraživači.
Poruka nije pesimistična – ali jest ozbiljna
Poruka je da ne treba očajavati zbog šećera koji je već konzumiran, već prepoznati važnost što ranijeg smanjenja unosa.
– Postoji rašireno uvjerenje da su posljedice nezdrave prehrane lako poništive. Ovi rezultati sugeriraju da je, barem kad je riječ o pamćenju, situacija možda složenija, osobito kod prehrane bogate dodanim šećerom – zaključuje Kendig.
"Poboljšanje kvalitete prehrane i dalje se isplati. No, zaštita zdravlja mozga mogla bi ovisiti i o izbjegavanju dugotrajne izloženosti nezdravoj prehrani, umjesto pretpostavljati kako se njezini učinci uvijek mogu u potpunosti ukloniti."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....