Kiselo mlijeko možda više nije prehrambena zvijezda kao kefir ili grčki jogurt, ali i dalje s pravom zauzima mjesto među najvrjednijim fermentiranim proizvodima. Ovaj tradicionalni napitak, nastao fermentacijom nepasteriziranog mlijeka, prepoznatljiv je po blago kiselkastom okusu koji duguje spojevima nastalim tijekom fermentacije, a ponajprije mliječnoj i octenoj kiselini, etanolu i ugljikovu dioksidu, piše Krstarica.
Osim karakterističnog okusa, kiselo mlijeko donosi i bogat nutritivni sastav. Redovitim konzumiranjem u organizam unosite minerale poput magnezija, kalcija i kalija, kao i vitamine B-skupine te vitamine A, D i K. Uz to, riječ je o niskokaloričnoj namirnici, prosječno svega 50 kcal na 100 grama te s vrlo niskim glikemijskim indeksom, što ga čini idealnim izborom za osobe koje paze na unos šećera i kalorija.
Kiselo mlijeko prirodni je probiotik, bogat bakterijama mliječne kiseline koje povoljno utječu na crijevnu mikrofloru. Redovita konzumacija može pridonijeti boljoj probavi, potaknuti rad crijeva i pomoći regeneraciji sluznice probavnog sustava. Zbog tog učinka nutricionisti ga često opisuju kao svojevrsni "usisavač za crijeva". Potiče lučenje probavnih sokova, može ublažiti zatvor, a mnogi ga smatraju korisnim dodatkom prehrani za one koji žele lakše održavati tjelesnu težinu.
Kada treba biti oprezan?
Kiselo mlijeko uglavnom se dobro podnosi, no ne preporučuje se djeci mlađoj od deset mjeseci. Zanimljivo je da ga, zahvaljujući sniženom udjelu laktoze nakon fermentacije, često mogu konzumirati i osobe s intolerancijom na laktozu. Ipak, kao i kod svih fermentiranih proizvoda, umjerenost je ključ, pretjerano konzumiranje može izazvati blage probavne smetnje kod osoba koje nisu navikle na ovakvu vrstu hrane, piše Krstarica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....