Ovaj vitamin često zapostavljamo, a ključan je za proizvodnju crvenih krvnih stanica; bez njega postajemo anemični

Vodotopivi vitamin B9 poznatiji kao folna kiselina vrlo često je zapostavljen kad raspravljamo o važnosti vitamina i pravilnom unosu. Naime, na ovaj vitamin često promislimo tek kad je riječ o trudnoći jer je krucijalan za pravilan razvoj fetusa, ali i općenito za povećanje plodnosti. Međutim, ovaj vitamin ima još pregršt zadaća u ljudskom organizmu, a njegov nedostatak može ozbiljno narušiti zdravlje. 

Ovaj vitamin prirodno se nalazi u nekim namirnicama, dodaje u druge (obogaćene proizvode) i može se uzimati kao dodatak prehrani. U hrani se folati obično pojavljuju u složenijem obliku (s više molekula glutamata), dok je folna kiselina u suplementima i obogaćenoj hrani pojednostavljen oblik (monoglutamat). Neki suplementi sadrže i oblik nazvan 5-MTHF, koji je posebno aktivan u tijelu. 

Pomaže tijelu stvoriti DNK

Glavna uloga folne kiseline je u pomaganju tijelu da pravi DNK i RNA i u metabolizmu aminokiselina. Jedna od najvažnijih funkcija je ta da pomaže tijelu pretvoriti homocistein, aminokiselinu koja može biti štetna u višim razinama, u metionin, koji je važan za različite procese u tijelu. Također, folna kiselina je neophodna za pravilan proces diobe stanica; nedostatak može dovesti do tipične anemije koja se zove megaloblastična anemija.

Kada jedemo hranu bogatu folatima, tijelo ih razlaže na jednostavniji oblik koji se može apsorbirati u crijevima. Folna kiselina iz suplemenata također se apsorbira, ali tijelo je mora obraditi posebnim enzimom da bi postala aktivna. Kod nekih ljudi ovaj enzim radi sporije, pa se dio folne kiseline može pojaviti u krvi neobrađen.

Folna kiselina se također proizvodi u crijevima od strane bakterija, ali nije jasno koliko to pridonosi ukupnoj razini folata u tijelu. Ukupna količina folata u tijelu je oko 15 do 30 mg, polovina se skladišti u jetri, a ostatak u krvi i tkivima. 

Megaloblastična anemija 

Makrocitna anemija znači da su crvene krvne stanice veće od normalnog (MCV > 100 fL). Megaloblastična anemija je vrsta anemije u kojoj tijelo stvara neobično velike crvene krvne stanice. Najčešće je uzrokovana nedostatkom vitamina B12 ili folne kiseline (B9). Kad uzrok nije B12 ili folat, to se zove nonmegaloblastična makrocitoza.

/Shutterstock

Ona se može javiti kod različitih bolesti: kronične bolesti jetre, dugotrajna konzumacija alkohola, oporavak od aplastične anemije, mijelodisplazija ili monoclonalne gamopatije. Nakon uklanjanja slezene, crvene krvne stanice mogu biti veće, ali to ne znači da postoji anemija. Ponekad je uzrok i povećan broj mladih crvenih krvnih stanica (retikulocitoza).

Crvene krvne stanice koje prenose kisik iz pluća do tijela bez dovoljno vitamina B12 ili B9 ne dijele se pravilno, umiru ranije i ne dolaze dovoljno u krv, a te se nezrele stanice zovu megaloblasti i uzrokuju anemiju. 

Nedostatak vitamina B12 ili folata ometa sintezu DNA. Stanica nastavlja proizvoditi RNA i citoplazmu, pa postaje velika s nedovoljno razvijenim jezgrom. Sve vrste krvnih stanica su pogođene, dolazi do smrti stanica u koštanoj srži, a tijelo proizvodi manje crvenih krvnih stanica.

Nedostatak uzroke vrtoglavicu, kratkoću daha 

Da bi se provjerilo ima li netko dovoljno folne kiseline, obično se mjeri njezin nivo u krvi ili u crvenim krvnim zrncima. Razina u krvi može varirati u zavisnosti od posljednjeg obroka, dok razina u crvenim krvnim zrncima daje bolju sliku o dugoročnom unosu folata.

Također, može se pratiti razina homocisteina u krvi, jer on raste kada folata nema dovoljno. Međutim, homocistein nije potpuno specifičan pokazatelj jer može biti povišen i zbog problema s bubrezima ili nedostatka drugih vitamina poput B12. 

Nedostatak folne kiseline najčešće nastaje zbog premalog unosa zelenog povrća, voća, mesa,  ali i zbog bolesti probavnog sustava. Posebno tu govorimo o jetri i problemu s unosom previše alkohola, dugotrajnog prekuhavanja hrane, nekim lijekovima i  dijalizi.

Najčešći simptomi su umor i slabost, blijeda koža, kratkoća daha, vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice. 

Hrana bogata folnom kiselinom

Mahunarke, poput graha, leće i graška, odličan su izvor folata, proteina, vlakana i minerala poput kalija, magnezija i željeza. Šparoge i lisnato povrće poput špinata, kelja i rikole također sadrže puno folata i drugih važnih nutrijenata, a brokula i prokulice dodatno imaju antioksidanse i protuupalna svojstva.

Greek food assortment. Gyros wrap, souvlaki, pita, greek salad, tzatziki, feta cheese, olives for healthy lunch. Traditional different greek dishes set.

/Shutterstock

Jaja, jetra goveda, orašasti plodovi, sjemenke i pšenične klice daju folat, proteine i vitamine B12 i A. Voće poput citrusa, papaje, banana i avokada također pridonose folatu, uz vitamin C, kalij i druge antioksidanse. Cjelovite i obogaćene žitarice, poput kruha i tjestenine, dodatno pomažu u pokrivanju dnevnih potreba za folatom.