Pacijenti s manjkom vitamina D imaju veći rizik od smrti: ključan je za ove bolesti, a jedna skupina posebno je izložena

Steve Bartlett, na TikToku poznat kao DiaryofCEOclip, podijelio je videozapis razgovora s liječnikom koji tvrdi da je vitamin D presudan u borbi protiv bolesti, ali i da suplementi koje koristimo kako bismo povećali razine ovog vitamina u tijelu možda i nisu najbolji njegov izvor. Nedostatak vitamina D česta je pojava koja može uzrokovati probleme s kostima i mišićima. Iako se može javiti kod bilo koga, najviše pogađa osobe starije od 65 godina te ljude tamnije puti. 

Vitamin D bio je ključan tokom pandemije

- Još u pandemiji znali smo da se pacijenti koji nam dolaze a u tijelu imaju dovoljnu vrijednost vitamina D, oporavljaju vrlo brzo za razliku od onih s nedostatkom vitamina D. Ljudi s nedovoljnom količinom vitamina D imali su puno veći rizik od smrti - otkriva stručnjak u razgovoru. 

Vitamin D igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju, ali i u radu živčanog, mišićno-koštanog i imunološkog sustava. Ovaj vitamin pomaže tijelu da iskoristi kalcij i fosfor – dva minerala neophodna za zdravlje kostiju i zubi. Kada ga kronično nedostaje, smanjuje se apsorpcija kalcija i fosfora iz crijeva, što može dovesti do niske razine kalcija u krvi  i preaktivnih paratireoidnih žlijezda koje pokušavaju održati razinu kalcija. 

Suplementi nisu pomogli, ali sunce jest

-Te podatke viđamo iznova, i što ćete napraviti? Trebate dati pacijentima vitamin D i pokušati povećati njegove vrijednosti u organizmu. Problem je što smo to i radili, no bez ikakvog učinka. Davali smo ga u obliku suplemenata, tableta koje su ljudi pili pri dolasku u bolnicu, no to nije učinilo puno. Mislimo da je nešto  drugo bilo po srijedi - kaže.

Vitamin D najbrže unosimo kroz izlaganje kože suncu, prehranom ili dodacima prehrani, ali unatoč svim tim izvorima, nedostatak vitamina D globalno je raširen problem.

- Veće vrijednosti vitamina D u tijelu značile su i više vremena provedenog na suncu. Ljudi s nižom razinom vitamina D većinom su potvrdili da nisu provodili vrijeme vani. Kad ste vani u prirodi, izloženi ste čitavom spektru svjetlosti, među kojim je i infracrvena svjetlost, a ako ste izloženi i njoj - vaše tijelo počinje proizvoditi vitamin D - otkrio je liječnik. 

Nitko nije imun na nedostatak vitamina D

Svatko može razviti nedostatak vitamina D – uključujući dojenčad, djecu i odrasle. Češće se javlja kod osoba tamnije puti, jer melanin smanjuje sposobnost kože da proizvodi vitamin D iz sunčeve svjetlosti, kao i kod ljudi koji iz vjerskih ili kulturnih razloga pokrivaju veći dio tijela odjećom. Procjenjuje se da čak milijardu ljudi u svijetu ima manjak vitamina D, a oko 35 % odraslih u SAD-u pati od tog problema, prenosi Cleveland clinic.

Wladimir Bulgar/science Photo Li/Science Photo Library Via Afp

Vitamin D nije važan samo za zdravlje kostiju – on igra ključnu ulogu i u radu živčanog i mišićno-koštanog sustava te imunološke obrane. Pomaže tijelu da iskoristi kalcij i fosfor, što je presudno za čvrstoću i zdravlje tkiva. Ako se razina vitamina D značajno snizi, tijelo ne može apsorbirati dovoljno kalcija, pa iz kostiju "izvlači" ono što mu nedostaje. To vodi do omekšavanja kostiju – kod odraslih se to stanje zove osteomalacija, a kod djece rahitis. Ove bolesti povećavaju rizik od prijeloma, a kod djece se mogu javiti i deformacije kostiju jer su one još u razvoju.

Simptomi se kod odraslih često ne primjećuju odmah. Mogu uključivati umor, bolove u kostima, slabost ili bolove u mišićima i promjene raspoloženja poput depresije. Kod djece teži nedostatak može dovesti do rahitisa, koji uzrokuje deformacije kostiju, slabost i bol. Međutim, blaži oblici mogu se manifestirati samo kroz umorne ili bolne mišiće.

Bolesti mogu ometati apsorpciju 

Uzroci nedostatka vitamina D obično su povezani s nedovoljnim unosom preko prehrane i sunčeve svjetlosti, ili s nemogućnošću tijela da ga pravilno apsorbira ili iskoristi. Određene bolesti poput cistične fibroze, Crohnove bolesti i celijakije mogu ometati apsorpciju vitamina D. Osobe s viškom kilograma također imaju veći rizik jer se vitamin D skladišti u masnom tkivu i tako postaje nedostupan organizmu. Bubrežne i jetrene bolesti mogu smanjiti sposobnost tijela da vitamin D pretvori u aktivni oblik. Također, operacije za mršavljenje i neki lijekovi (poput laksativa, steroida, lijekova za epilepsiju i kolesterol) mogu dodatno smanjiti razine vitamina D.

Suplementi su ipak potrebni 

Liječenje nedostatka vitamina D zahtijeva više od pukog izlaganja suncu ili uzimanja suplemenata. Iako mnogi misle da je dovoljno provesti neko vrijeme vani ili popiti dodatak prehrani, stvarnost je ipak složenija. Vitamin D, iako poznat kao vitamin, u tijelu djeluje gotovo kao hormon – pomaže u regulaciji gena, jačanju imuniteta te omogućuje apsorpciju kalcija, što je ključno za zdravlje kostiju i kralježnice. No da bi tijelo uopće moglo iskoristiti vitamin D, važno je obratiti pažnju na više čimbenika koji utječu na njegovu apsorpciju, piše Health shots. 

Jedan od ključnih elemenata je pravilno doziranje. Količina vitamina D koju unosimo iznimno je važna, a najbolji način da dobijemo pravu dozu je konzultacija s liječnikom. No nije svejedno ni kada uzimamo suplemente – najbolje ih je konzumirati uz glavni obrok u danu, bilo da je to doručak, ručak ili večera. Ako se uzimaju s voćem, kavom, čajem ili između obroka, tijelo ih neće dobro apsorbirati.

Uzimati i vitamin K 

Također, apsorpcija vitamina D znatno se poboljšava ako istovremeno unosimo i druge hranjive tvari – konkretno, vitamin K, magnezij i cink. Oni podržavaju metaboličke procese koji omogućuju da tijelo učinkovitije iskoristi vitamin D. Osim toga, prehrana mora sadržavati zdrave masnoće. Ako izbjegavamo masnoće u potpunosti, tijelo neće moći iskoristiti ovaj vitamin jer je on topiv u mastima. Umjerena konzumacija ghee maslaca ili biljnih ulja – oko tri do četiri žlice dnevno – zapravo pomaže u njegovoj apsorpciji i ne šteti zdravlju. 

/Shutterstock

Fortificirane žitarice i mlijeko također su korisni saveznici. Dodani vitamin D u ovim namirnicama može nadoknaditi manjak iz drugih izvora. No ni to nije dovoljno ako je tijelo pod stresom. Dugotrajan stres utječe na rad crijeva, remeti probavu i posljedično smanjuje apsorpciju vitamina D, koja se odvija upravo u crijevima. Zato je važno voditi računa o zdravlju probavnog sustava, primjerice uvođenjem probiotika, i truditi se upravljati stresom.

Što više prirodnih izvora 

Uz sve navedeno, ne treba zaboraviti ni prirodne izvore vitamina D poput ribe i morskih plodova. Životinjski izvori ovog vitamina učinkovitije se iskorištavaju u organizmu nego biljni. No ni najbolja prehrana neće pomoći ako izbjegavamo sunce u potpunosti. Svakodnevno izlaganje suncu – makar pet do dvadeset minuta između 9 i 11 ujutro – ključno je za prirodnu sintezu vitamina D u koži. Ukratko, rješenje nije u jednoj navici, već u kombinaciji pravilne prehrane, odgovarajućih dodataka, zdravog načina života i razumnog izlaganja suncu.