Parkinsonova bolest je kronični i progresivni neurološki poremećaj koji utječe na kontrolu mišića, pokretljivost i ravnotežu, zbog čega ljudi često misle da su drhtavica njegov prvi simptom. Važno je prepoznati da ne počinje uvijek drhtanjem: u mnogim slučajevima, rani znakovi su suptilni i lako ih je previdjeti. Ove rane promjene često se pojavljuju mnogo prije nego što se razviju tremori, što dovodi do odgode rane medicinske intervencije.
Dr. Anurag Saxena, voditelj klastera – Delhi NCR, neurokirurgija, Manipal bolnice, Dwarka, New Delhi, kaže: "Kada neuroni u dijelu mozga poznatom kao substantia nigra postanu oštećeni ili umru, razvija se Parkinsonova bolest. Ti neuroni odgovorni su za proizvodnju kemikalije dopamina, koja pomaže u koordinaciji pokreta tijela. Kada razina dopamina opada, postaje teško kontrolirati pokrete, što dovodi do Parkinsonove bolesti. Simptomi se često zanemaruju kao znak starenja, što ljude čini zbunjenijima pri dijagnosticiranju."
Nekoliko suptilnih promjena koje ljudi najčešće zanemaruju postavljaju temelje Parkinsonove bolesti.
- Sporo kretanje: Prvi i najistaknutiji simptom je usporavanje pokreta. Čak i jednostavne radnje poput zakopčavanja košulje, vezivanja cipela ili pranja zubi traju dvostruko više od uobičajenog vremena.
- Ukočenost i rigidnost mišića: Stalna ukočenost često se miješa s problemima u zglobovima ili bolnim mišićima. Nije to ukočenost zbog starosti jer se ne poboljšava odmorom.
- Smanjena mimika: Ljudi mogu izgledati manje izražajno, s "maskiranim" izgledom lica, iako emocije ostaju nepromijenjene.
- Promjene u rukopisu: Rukopis se može smanjiti i više stisnuti, što se obično primijeti čak i prije nego što počnu podrhtavanja.
- Tihi ili duboki glas: Glas može postati tiši, jednotonski ili nejasan, što drugima otežava da uhvate što je rečeno.
- Gubitak mirisa: Smanjena sposobnost njušenja, osobito kod svakodnevnih mirisa, može biti rani nemotorički znak Parkinsonove bolesti.
- Poremećaji spavanja i umor: Loš san, pretjerani dnevni umor ili izvođenje snova mogu se pojaviti rano i često se zanemaruju.
Rano otkrivanje je važno
Pravovremeno otkrivanje Parkinsonove bolesti može igrati ključnu ulogu u poboljšanju dugoročnih ishoda. Dr. Anurag Saxena kaže: "Iako se ne može u potpunosti liječiti, rana dijagnoza omogućuje liječnicima da ranije započnu liječenje, pomažući učinkovitije kontrolirati simptome i usporiti funkcionalni pad."
Lijekovi se mogu uvesti u pravoj fazi za upravljanje problemima vezanim uz pokret, dok rana fizikalna terapija i redovita tjelovježba mogu pomoći u očuvanju pokretljivosti, snage i ravnoteže tijekom duljeg razdoblja. Govorna i radna terapija također se mogu započeti rano kako bi se ublažile suptilne promjene u komunikaciji i svakodnevnim aktivnostima, smanjujući buduće komplikacije.
Dostupne mogućnosti liječenja
Kontrola simptoma i održavanje pokretljivosti trenutno je obilježje liječenja pacijenata s Parkinsonovom bolešću. Do sada su lijekovi koji potiču funkciju dopamina vrlo učinkoviti u smanjenju ukočenosti mišića i olakšavanju pokreta. Fizikalna terapija i redovite vježbe nužne su za održavanje ravnoteže i fleksibilnosti.
Za neke pacijente čiji simptomi više nisu adekvatno kontrolirani samo lijekovima, može se razmotriti duboka moždana stimulacija (DBS). DBS je kirurški zahvat u kojem se tanke elektrode postavljaju u određena područja mozga koja kontroliraju pokret. Ove elektrode prenose kontrolirane električne impulse koji pomažu u regulaciji abnormalnih moždanih signala odgovornih za simptome Parkinsonove bolesti.
Parkinsonova bolest nije samo poremećaj pokreta, a tremori nisu uvijek prvi znak upozorenja. Obraćanje pažnje na rane, suptilne promjene i njihovo djelovanje može značajno utjecati na upravljanje stanjem i poboljšanje kvalitete života.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....