Dva nova eksperimentalna pristupa u liječenju raka gušterače, predstavljena na velikoj onkološkoj konferenciji u San Diegu, bude opreznu nadu među pacijentima i liječnicima koji se svakodnevno suočavaju s jednom od najsmrtonosnijih malignih bolesti.
Iako su rezultati zasad preliminarni i prikupljeni na malom broju pacijenata, činjenica da su uopće zabilježeni pomaci u preživljenju izazvala je veliko zanimanje stručne javnosti. Oba tretmana još su u fazi kliničkih ispitivanja, nisu objavljena u recenziranim znanstvenim časopisima i nemaju regulatorno odobrenje, no predstavljaju smjer u kojem bi se terapija ove bolesti mogla razvijati.
Dugo bez simptoma
Rak gušterače jedan je od najpodmuklijih karcinoma: smješten duboko u trbuhu, dugo ne daje jasne simptome, a kada se otkrije, bolest je najčešće već uznapredovala. U Sjedinjenim Državama godišnje odnosi više od 50.000 života, što čini oko osam posto svih smrti od raka.
Statistika je neumoljiva, većina oboljelih umire unutar godinu dana od dijagnoze, a petogodišnje preživljenje iznosi tek 13 posto. Upravo zato i najmanji pomak u terapiji izaziva pozornost.
Produljenje života
Jedan od novih pristupa temelji se na eksperimentalnom lijeku daraxonrasibu. U kasnoj fazi kliničkog ispitivanja pacijenti koji su primali ovaj lijek živjeli su u prosjeku više od 13 mjeseci, dok je kontrolna skupina na standardnoj kemoterapiji imala manje od sedam mjeseci. U području raka gušterače, gdje su terapijski pomaci iznimno rijetki, produljenje života za gotovo pola godine smatra se značajnim.
Tvrtka koja razvija lijek navodi da su nuspojave uglavnom blage do umjerene, najčešće osip, proljev, umor i mučnina, te da nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s terapijom, piše The New York Times.
Priču dodatno je približio javnosti slučaj bivšeg američkog senatora Bena Sassea, koji je sudjelovao u ispitivanju. Unatoč početnoj prognozi od svega nekoliko mjeseci života, terapija je dovela do smanjenja tumora i poboljšanja kvalitete života, uključujući smanjenu potrebu za analgeticima. Iako se radi o pojedinačnom primjeru, on ilustrira potencijal koji ovaj lijek možda nosi.
Aktivacija imuniteta
Drugi istraživački smjer usmjeren je na personalizirano mRNA cjepivo, razvijeno u suradnji tvrtki BioNTech i Genentech.
Za razliku od klasičnih cjepiva koja sprječavaju infekcije, ovaj pristup nastoji “naučiti” imunološki sustav da prepozna i napadne već postojeći tumor. U ranoj fazi ispitivanja sigurnosti, rezultati su bili iznenađujuće ohrabrujući: među pacijentima čiji je imunološki sustav reagirao na cjepivo, sedmero od osmero bilo je živo i do šest godina nakon posljednje doze.
Kod onih bez imunološkog odgovora preživljenje je bilo znatno niže, što upućuje na to da bi upravo aktivacija imuniteta mogla biti ključna.
Stručnjaci ipak upozoravaju da ovakve studije nisu dizajnirane kako bi dokazale učinkovitost, nego prvenstveno sigurnost. Tek veća, dugotrajnija ispitivanja moći će pokazati koliko su ovi pristupi doista djelotvorni i mogu li postati dio standardne terapije.
Rak gušterače i dalje ostaje jedan od najvećih izazova moderne onkologije.
Za razliku od nekih drugih malignih bolesti, kod kojih su imunoterapija i ciljane terapije donijele revoluciju, kod raka gušterače napredak je spor. No upravo zato i preliminarni rezultati poput ovih bude nadu, malu, ali važnu, da bi se u budućnosti moglo otvoriti novo poglavlje u liječenju ove teške dijagnoze.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....