Bio je to neugodan problem. Nakon pet sati neprekidne erekcije, postalo je i bolno. Liječnici su isprva bili zbunjeni nedaćama 46-godišnjeg muškarca koji se pojavio na hitnom prijemu u bolnici u Tamil Naduu u Indiji. Pacijent je uzeo lijek sildenafil, poznatiji kao Viagra, za erektilnu disfunkciju prije spolnog odnosa sa suprugom. Lijek je uzeo u okviru propisane doze, no situacija se nije poboljšavala.
Nakon dodatnog ispitivanja, liječnici su otkrili da je muškarac prije toga popio veliku količinu soka od nara. Dali su mu injekciju kako bi poništili učinke lijeka te ga savjetovali da u budućnosti izbjegava ovaj sok. Liječnici su zaključili da je napitak nenamjerno pojačao snagu lijeka, piše BBC.
Ovaj slučaj samo je jedan od primjera kako hrana koju jedemo može utjecati na lijekove na nepredvidive načine. Iako se većina ovakvih interakcija svodi na pojedinačne anegdote, sve je više istraživanja koja detaljno navode načine na koje hrana, piće i bilje mogu utjecati na farmaceutske proizvode u ljudskom tijelu. BBC donosi detaljan pregled.
Od grejpa do sladića
Grejpfrut je odavno poznat kao pojačivač snage širokog spektra lijekova, povećavajući rizik od nuspojava, pa čak i pretvarajući normalne doze u toksične. S druge strane, hrana bogata vlaknima može učiniti da neki lijekovi djeluju manje učinkovito. Iako farmaceutski proizvodi prolaze rigorozna testiranja, gotovo je nemoguće testirati sve.
Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) i Europska agencija za lijekove zahtijevaju da se lijekovi testiraju na utjecaj hrane, uključujući ispitivanja na osobama koje su postile ili onima koje su konzumirale obroke bogate mastima. No, ljudski metabolizam je izuzetno složen, kako kaže Jelena Milešević, znanstvena suradnica iz Centra za izvrsne vrijednosti u istraživanju prehrane i metabolizma u Beogradu. "On je kao mala tvornica", objašnjava Milešević. "Jednom kad se sve kemijske reakcije u tijelu, hrana i lijekovi spoje, to je sve ogromno i jako ga je teško razdvojiti."
Hrana može utjecati na lijekove na dva načina: interakcijom s aktivnim sastojcima u lijeku ili promjenom načina na koji tijelo reagira na lijek.
Opasni dueti i kako ih izbjeći
Neke kombinacije hrane i lijekova poznate su još od 1980-ih. Jedan od najpoznatijih primjera je kako grejp i sok od grejpa mogu ometati djelovanje lijekova za snižavanje kolesterola (statini), lijekova za visoki krvni tlak te ciklosporina, koji se koristi za sprječavanje odbacivanja organa nakon transplantacije.
Grejpfrut apsorbira ključni enzim (citokrom P450 3A4) odgovoran za razgradnju mnogih lijekova. Bez tog enzima, lijekovi dulje ostaju u tijelu, a njihove koncentracije mogu postati toksične, što se dogodilo i u slučaju sildenafila (Viagra). Voćni sokovi obično imaju jače interakcije jer su koncentrirani, što znači da sadrže više razine aktivnih spojeva.
Slično, sladić (Glycyrrhiza glabra) je još jedna hrana za koju je utvrđeno da utječe na lijekove. On utječe na enzime koji razgrađuju lijekove za srčane bolesti (poput digoksina) i neke antidepresive. Ipak, studije pokazuju da normalna konzumacija sladića ne bi trebala uzrokovati klinički značajne nuspojave.
Drugi primjer je vitamin K, koji se nalazi u zelenom lisnatom povrću, a može smanjiti učinkovitost lijeka varfarina (antikoagulansa). To ne znači da pacijenti ne smiju jesti zeleno povrće, već da se doza varfarina mora prilagoditi njihovoj uobičajenoj prehrani.
Također, mliječni proizvodi poput mlijeka, jogurta i sira mogu promijeniti način na koji se određeni antibiotici apsorbiraju. Molekule iz mliječnih proizvoda i vlakana, primjerice iz zobenih pahuljica, praktično "zagrle" molekule lijeka u crijevima i sprječavaju njihov ulazak u krvotok. Rješenje je jednostavno – ne konzumirajte mliječne proizvode dva do četiri sata prije ili poslije uzimanja antibiotika.
Budućnost interakcija: Hoće li hrana pojačati učinak lijekova?
Iako ove interakcije mogu zvučati zastrašujuće, znanstvenici se nadaju da će ih iskoristiti kako bi poboljšali učinkovitost lijekova. Neki onkolozi, na primjer, pokušavaju liječenje raka učiniti učinkovitijim koristeći načine na koje hrana djeluje s određenim terapijama.
Luis Cantley, stanični biolog sa Harvarda, otkrio je da terapije za rak bolje djeluju kada se kombiniraju s prehranom s malo šećera. Smatra da je dramatičan porast broja oboljelih od raka u posljednjih 50 godina "vrlo vjerojatno" povezan s konzumacijom hrane s visokim udjelom brzo otpuštajućih ugljikohidrata. Njegova su istraživanja na miševima pokazala obećavajuće rezultate, a testovi se sada provode i na ljudima.
U međuvremenu, dok se ne raspetlja ova složena slika, vjerojatno je pametno izbjegavati neke "opasne" kombinacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....