Promjena u navikama mokrenja mogla bi značajno povećati rizik od razvoja demencije, sugerira zabrinjavajuće istraživanje.
Istraživanja već dugo pokazuju vezu između zatvora i povećane vjerojatnosti kognitivnog pada, moguće zbog neravnoteže crijevnog mikrobioma.
No, sada su švedski istraživači otkrili da pjenasti urin, koji može natjerati ljude da češće odlaze na WC nego inače, može povećati rizik od razvoja stanja koje oduzima pamćenje i do gotovo 40 posto.
Znanstvenici vjeruju da je to zato što visoke razine proteina albumina - rezultat oštećenih bubrega koji "propuštaju" albumin kroz svoje filtere - mogu uzrokovati pjenasti urin.
Ova povezanost bila je najjača kod vaskularne demencije, drugog najčešćeg oblika demencije nakon Alzheimerove bolesti i miješane demencije, piše Daily Mail.
Stručnjaci su rekli da nalazi pokazuju da problemi u drugim dijelovima tijela, poput bubrega, također mogu utjecati na mozak i postati faktor rizika za demenciju.
važnost Ranog otkrivanja
"Bubrezi i mozak mogu se činiti vrlo različitim organima, ali dijele važnu karakteristiku: oba ovise o osjetljivoj mreži malih krvnih žila. Kada su krvne žile u bubrezima oštećene, isti se proces često događa i u mozgu. Ovi rezultati naglašavaju važnost rutinskog probira na albuminuriju kao dijela rane procjene rizika od demencije, posebno kod pacijenata s visokim krvnim tlakom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima ili bolestima bubrega. Rano otkrivanje albuminurije moglo bi potencijalno odgoditi ili spriječiti pojavu demencije", rekao je dr. Hong Xu, docent neurobiologije na Karolinska institutu.
U studiji su istraživači pratili 130.000 starijih osoba u Stockholmu koje su bile starije od 65 godina i nisu imale demenciju. Tijekom praćenja od četiri godine otkrili su da je sedam posto sudionika razvilo demenciju.
Nakon što su uzeli u obzir funkciju bubrega i druge faktore koji bi mogli iskriviti rezultate, istraživači su otkrili da ljudi s umjerenom razinom proteina albumina u urinu (30–299 mg/g) imaju 25 posto veći rizik od razvoja demencije. Oni s visokom razinom (više od 300 mg/g) imaju 37 posto veći rizik u usporedbi s ljudima s normalnom razinom (do 30 mg/g).
Međutim, neće svi koji imaju previše albumina u urinu, medicinski poznato kao albuminurija, imati simptome, prema Nacionalnoj zakladi za bubrege.
Simptomi - ako se pojave - mogu uključivati pjenastu mokraću, često mokrenje, kao i natečene oči i oticanje stopala, gležnjeva, trbuha ili lica.
dijagnosticiranje albuminurije
Stručnjaci kažu da je test urina najučinkovitiji način dijagnosticiranja albuminurije te posebno potiču one s većim rizikom od albuminurije ili bolesti bubrega da redovito odlaze na zdravstvene preglede.
Ako bubrezi rade kako bi trebali, filtriraju proteine kako ne bi procurili u urin. Međutim, ako su oštećeni nečim poput bolesti bubrega, albumin može "procuriti" kroz njihove filtere i u urin.
"Naši statistički podaci sugeriraju da je povećana albuminurija povezana s većim rizikom od demencije svih uzroka, posebno vaskularne i miješane demencije. Rano otkrivanje albuminurije može omogućiti proaktivnije upravljanje zdravljem bubrega i kognitivnim funkcijama, potencijalno odgađajući ili sprječavajući pojavu demencije", napisali su istraživači u časopisu Journal of Internal Medicine.
Problemi s pamćenjem, poteškoće u razmišljanju i rasuđivanju te jezični problemi uobičajeni su rani simptomi demencije, koji se s vremenom pogoršavaju.
Analiza Alzheimer‘s Research UK otkrila je da je 74.261 osoba umrla od demencije u 2022. u usporedbi sa 69.178 godinu ranije, što je čini najvećim ubojicom u zemlji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....