Sjajno otkriće znanstvenika: pronašli su ključ za rano otkrivanje najsmrtonosnijeg raka, testirali su 122 tisuće ljudi

Nova studija provedena na 122.000 ljudi otkriva da 27 vrsta mikroba u ustima drastično povećava rizik od raka gušterače.

Znanstvenici su otkrili da sastav mikroba u našim ustima može predvidjeti pojavu raka gušterače nekoliko godina prije pojave prvih kliničkih simptoma. Opsežna nova studija koja je pratila više od sto tisuća ljudi tijekom desetljeća donosi proboj u ranom otkrivanju jednog od najsmrtonosnijih oblika raka.

Usna šupljina, dugo shvaćana kao jednostavno predvorje probavnog trakta, u svjetlu novih otkrića pojavljuje se kao složeni ekosustav čije se stanje odražava na cijelo tijelo.

Afp

Napredak u mikrobiologiji otkriva da stotine vrsta mikroskopskih organizama koji žive u našim ustima nisu samo pasivni suputnici. Njihove interakcije i ravnoteža snaga mogu utjecati na zdravlje organa koji se čine potpuno nepovezanima s ustima.

Kombinacija mikroba

Znanstvenici iz prestižnih institucija NYU Langone Health i Perlmutter Cancer Center u New Yorku objavili su rezultate pionirske studije koja dovodi u pitanje trenutno razumijevanje faktora rizika za rak gušterače. Njihov rad, objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu JAMA Oncology, pokazuje da specifična kombinacija mikroba u slini nije samo slučajnost, već potencijalni biomarker visokog rizika za ovu bolest.

Rak gušterače ostaje jedan od najvećih izazova moderne onkologije. Prema podacima Američkog društva za rak, petogodišnja stopa preživljavanja nakon dijagnoze je manja od deset posto. Glavni razlog tako loše prognoze je kasno otkrivanje bolesti, jer se simptomi obično pojavljuju tek kada je rak već uznapredovao i proširio se na druge organe. Tu nova otkrića otvaraju vrata novoj eri preventivne medicine.

Na temelju 27 otkrivenih mikroba, znanstvenici su razvili takozvani indeks mikrobnog rizika. Ovaj rezultat bi u budućnosti mogao omogućiti ranu identifikaciju pojedinaca koji su najviše izloženi riziku i ponuditi im poboljšano preventivno praćenje.

U bilo kojem trenutku, naša usna šupljina dom je stotinama vrsta bakterija i drugih mikroba. Neki su korisni, pomažući u probavi i štiteći sluznicu. Drugi mogu biti štetni i uzrokovati upalu, poput parodontitisa. Delikatna ravnoteža među njima može biti poremećena čimbenicima poput pušenja, stresa ili neadekvatne oralne higijene. Dugo se pretpostavljalo da bi ova lokalna neravnoteža mogla imati sistemske posljedice.

Afp

Ključni proboj omogućen je tehnologijom genetskog sekvenciranja sljedeće generacije. Znanstvenicima je pružila izuzetno detaljan uvid u sastav oralnog mikrobioma svake osobe – ne samo koje su vrste prisutne, već i u kojim omjerima. Oralni mikrobiom je tako postao karta koja može otkriti sistemske neravnoteže u tijelu.

Epidemiološke studije

Istraživački tim predvođen Yixuan Mengom analizirao je uzorke sline od 122.000 zdravih dobrovoljaca koji su sudjelovali u dvije velike američke epidemiološke studije. Nakon gotovo desetljeća praćenja, identificirali su 27 specifičnih mikrobnih vrsta – od kojih 24 prethodno nisu bile prepoznate u ovoj ulozi – čija je kombinirana prisutnost utrostručila rizik od razvoja raka gušterače.

Studija nadilazi prethodno razumijevanje, koje je rizik prvenstveno povezivalo s bakterijama odgovornim za bolesti desni. Ovaj put, istraživači su također otkrili gljivice, posebno iz roda Candida, u tumorima raka gušterače. Ovi kvasci, koji su obično bezopasni na koži i sluznicama, mogli bi igrati podmuklu ulogu kada pronađu put u dublja tkiva.

Točan mehanizam kojim oralni mikrobi utječu na gušteraču još nije u potpunosti shvaćen, ali pojavljuje se nekoliko vjerojatnih puteva. Jedna hipoteza je da mikrobi putuju progutanom slinom, prelaze crijevnu barijeru i dopiru do gušterače. Druga mogućnost je da djeluju neizravno, bilo oslobađanjem upalnih toksina u krvotok ili utjecajem na imunološki sustav.

/Shutterstock

Na temelju 27 identificiranih mikroba, znanstvenici su razvili takozvani indeks mikrobnog rizika. Ovaj rezultat bi u budućnosti mogao omogućiti ranu identifikaciju pojedinaca koji su najviše izloženi riziku i ponuditi im poboljšano preventivno praćenje. Umjesto čekanja prvih simptoma, liječnici bi mogli poduzeti proaktivne mjere na temelju analize sline.