Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gubitak sluha je jedan od najčešćih invaliditeta u svijetu, a kako na to može utjecati vitamin D već od ranog razvoja ljudskog ploda i zašto bi ga svaka buduća majka trebala, kao dodatak prehrani, uzimati već pri planiranju trudnoće, otkrila je mlada splitska liječnica Petra Mikulić za Universitas.
U svom doktorskom radu naslova "Inervacija i izražaj beta-katenina, vitamin D receptora i NOTCH2 tijekom ranog razvoja ljudskog unutarnjeg uha", dr. Mikulić je na Medicinskom fakultetu u Splitu pod mentorstvom prof. dr. sc. Snježane Mardešić, dr. med. htjela objasniti bitne čimbenike koji sudjeluju u najranijem razvoju ljudskog uha te tako pridonijeti razumijevanju i utvrđivanju mogućih uzroka kongenitalnog gubitka sluha.
Jedan od glavnih zaključaka istraživanja jest da receptori vitamina D postoje već od 5. tjedna nakon oplodnje, a njihov smanjen broj i smanjena ekspresija u unutarnjem uhu u razvoju povezana je s ranom pojavom gubitka sluha i vestibularnom disfunkcijom, odnosno disfunkcijom centra za ravnotežu. To bi značilo da pravovremeno i prema smjernicama liječnika dozirano uzimanje vitamina D pri planiranju trudnoće može značajno smanjiti mogućnost gubitka sluha.
Još tu ima posla
- Izražaj receptora vitamina D tijekom razvoja ljudskog unutarnjeg uha još nije dovoljno istražen, a razumijevanje događaja i signalnih putova koji pokreću formiranje unutarnjeg uha može značajno utjecati na pronalazak mogućih uzroka senzorineuralnog gubitka sluha. Naše istraživanje se usredotočilo na izražaj SOX2 i JAGGED1, beta-katenina i VDR-a te na vestibularnu i pužničnu inervaciju tijekom najranijeg razvoja ljudskog unutarnjeg uha. Za razliku od većine istraživanja koja se bave ovom problematikom na životinjskim modelima, naše istraživanje je prvo u svijetu koje proučava ove čimbenike na iznimno rijetkom, i prema tome vrijednom, ljudskom embrionalnom i fetalnom materijalu.
Iako su životinjski modeli izvrsni za otkrivanje potencijalnih mehanizama razvoja i bolesti, potvrdna istraživanja na ljudskom materijalu, ako su moguća, od iznimne su važnosti - pojasnila nam je dr. Mikulić, dodajući kako je istraživanje rađeno u Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. U ovom presječnom istraživanju bilo je uključeno ukupno 12 uzoraka ljudskog unutarnjeg uha u razvoju podijeljenih u tri skupine po razvojnim tjednima (od petog do šestog tjedna, pa sedmog do osmog, te od devetog do desetog tjedna). Svih 12 uzoraka pripadaju arhivskoj zbirci ljudskih embrija i fetusa Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Uzorci tkiva embrija i fetusa dobiveni su uz dopuštenje Povjerenstva za etiku i lijekove KBC-a Split sukladno Helsinškoj deklaraciji.
Svi uzorci su stari preko 20 godina, a istraživanje na ljudskim zamecima provodi se još samo u Austriji, Kini i Hrvatskoj. Sva dosadašnja dostupna literatura koja istražuje navedenu temu ima istraživanja rađena uglavnom na štakorima.
Zahvaljujući ovim uzorcima dr. Mikulić je došla i do spoznaje da se živčana vlakna prvi put pojavljuju u 6. tjednu nakon oplodnje u vestibularnim regijama (centar za ravnotežu), a u pužničnom kanalu u 8. tjednu.
Novi dokazi
- Dosad se mislilo da se živčana vlakna prvi put pojavljuju u 7. tjednu u vestibularnim regijama (centar za ravnotežu), a u pužničnom kanalu u 9. tjednu. Mi smo uspjeli dokazati raniji razvoj upravo zahvaljujući mlađim zamecima – pojasnila je dr. Mikulić.
Istraživanje dr. Mikulić objavljeno je u časopisu International Journal of Molecular Science (faktor utjecaja 4,9) međunarodnom časopisu otvorenog pristupa, posvećenom objavljivanju visokokvalitetnih istraživanja u području molekularnih znanosti koji je platforma istraživačima, akademicima i stručnjacima za dijeljenje inovativnih otkrića i doprinos napretku znanstvenog znanja.
Svoj rad dr. Mikulić će predstaviti uskoro na 14. kongresu Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata koji će se održati od 12. do 15. studenog u Dubrovniku.
Inače, liječnicu Mikulić najbolje poznaju mali pacijenti s problemima uha, grla, nosa i njihovi roditelji jer radi na dječjoj ORL ambulanti KBC Firule kao specijalizantica iz područja otorinolaringologije. Sjećaju je se vjerojatno i Hvarani, s obzirom na to da je prije radnog mjesta u bolnici provela skoro tri godine kao zaposlenica Hitne medicinske pomoći na otoku Hvaru. Želja joj je subspecijalizacija iz dječje otorinolaringologije. Međutim, nažalost u Hrvatskoj ne postoji program navedene subspecijalizacije pa se dr. Mikulić i ostali zainteresirani nadaju da će resorno Ministarstvo, po uzoru na mnoge druge europske zemlje koje ga imaju, raspisati ovaj program.
Što se tiče daljnjeg znanstvenog rada htjela bi provesti istraživanja vezana uz PFAPA – sindrom (dječja bolest nepoznate etiologije koja se odlikuje ponavljajućim epizodama vrućice, upale grla - faringitisa, uvećanih limfnih čvorova na vratu i aftoznih promjena usne šupljine) i pokušati ustanoviti bi li u liječenju sindroma i u kojoj mjeri liječenje bilo pospješeno kirurškim uklanjanjem tonzila.
- Svakako da ponovno biram što bih studirala i radila to bi uvijek iznova bila medicina – kazala je dr. Mikulić koja je svojim trudom i radom pokazala, kao i njeni druge kolege, kako se na splitskom Medicinskom fakultetu radi vrhunska znanost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....