Do srčanog udara dolazi kada nema dovoljno krvi u srčanom mišiću. Bez pravilnog protoka krvi i kisika, srčani mišić počinje odumirati, što uzrokuje srčani udar koji može dovesti do trajnog oštećenja srca ako se ne liječi ispravno i na vrijeme, piše Alo.rs.
Prema američkom Nacionalnom institutu za srce, pluća i krv, najčešći uzrok srčanog udara je bolest koronarnih arterija – srčano oboljenje koje izaziva nakupljanje plaka (masne naslage) u arterijama.
Veći rizik od srčanog udara uzrokuju:
- Visok krvni pritisak
- Visok kolesterol
- Dijabetes
- Pušenje i pasivno pušenje
- Gojaznost
- Loša ishrana i sedentaran način života.
Koji su simptomi srčanog udara i kada potražiti pomoć?
Simptomi srčanog udara mogu se razlikovati od osobe do osobe. Dok su neki simptomi blagi (ili čak nepostojeći), drugi mogu biti ozbiljni. Prema klinici Mayo, neki od najčešćih simptoma srčanog udara su:
- Bol u grudima
- Vrtoglavica
- Mučnina
- Bol u ruci ili ramenu
- Hladan znoj
- Kratkoća daha
- Bol u vratu, vilici ili leđima
Ako primijetite bilo kakve simptome srčanog udara, odmah pozovite hitnu pomoć. Čak i ako niste sigurni da li se radi o srčanom udaru, bolje je potražiti pomoć kako bi doktori mogli dijagnosticirati i liječiti sve moguće uzroke vaših simptoma.
Očekivani životni vijek nakon srčanog udara
Preživljavanje srčanog udara može značiti i povećan rizik od ponovnih srčanih udara. Naknadni srčani udari najvjerojatnije će se dogoditi u roku od 90 dana nakon prvog, što dodatno ugrožava životni vijek pojedinca.
„Naknadni srčani udari u ovom osjetljivom periodu mogu smanjiti očekivani životni vijek za nevjerojatnih 50% u narednih pet godina. Procjena rizika od drugog srčanog udara iznosi 54%, ali za pacijente koji se fokusiraju na prevenciju i optimizira sve faktore rizika, taj rizik opada na 21%“, objašnjava za Well+Good kardiologinja Nikki Bart.
Dodaje da, za prosječnog pacijenta, prevencija može značiti dodatnih 7,5 godina života bez srčanog udara.
Životni vijek nakon srčanog udara također zavisi od toga koliko je godina osoba imala kada je doživjela srčani udar. Evo nekoliko statističkih podataka prema dr Bart:
Starije osobe, naročito one od 85 godina i starije, obično imaju najkraći očekivani životni vijek nakon srčanog udara.
Prema Američkom udruženju za srce, muškarci u prosjeku dožive prvi srčani udar sa 65 godina, a žene sa 72.
Stope preživljavanja poslije srčanog udara također zavise od starosti. Osobe starije od 65 godina imale su tri puta veće šanse da umru od srčanog udara u poređenju s mlađim osobama uzrasta od 18 do 64 godine, prema studiji objavljenoj 2017. godine u časopisu Annals of Internal Medicine.
Ista studija pokazala je da je vjerovatnoća smrti unutar 30 dana od srčanog udara bila 9,4% za starije osobe i 3% za mlađe.
Bart objašnjava da je razlog tome to što starije osobe često imaju više kroničnih zdravstvenih problema, što doprinosi sporijem oporavku, kao i činjenica da obično doživljavaju ozbiljnije srčane udare. Također napominje da i mlađe osobe s više zdravstvenih problema u trenutku srčanog udara imaju kraći životni vijek.
Koliko vremena je potrebno za oporavak nakon srčanog udara?
Oporavak od srčanog udara izgleda drugačije za svaku osobu. Pošto su srce i tijelo svakog pojedinca različiti, vrijeme oporavka također može da varira.
Kardiologinja Stephanie Saucier napominje da oporavak zavisi od toga je li osoba imala značajne ožiljke na srcu nakon udara ili jesu li se pojavile opasne aritmije.
„Srca nekih ljudi se nikada u potpunosti ne oporave od srčanog udara. Drugi, uz pomoć intervencija i adekvatnih lijekova, mogu očuvati funkciju srčanog mišića. Pacijente često pregledamo između 45 i 90 dana nakon srčanog udara kako bismo procijenili je li se srčana funkcija poboljšala ili oporavila“, dodaje Saucier.
Dr Bart navodi da oporavak može trajati od dva tjedna do više od tri mjeseca. Sve zavisi od vrste srčanog udara, primijenjenog liječenja, brzine reakcije na sam napad i općeg zdravstvenog stanja pacijenta.
Kako produžiti životni vijek nakon srčanog udara?
Ako ste preživjeli srčani udar i želite da produžite svoj životni vijek, kardiologinje savjetuju sljedeće promjene i oblike liječenja:
- Redovni pregledi kod kardiologa nakon srčanog udara.
- Ishrana bogata vlaknima, s niskim udjelom zasićenih i trans masti – uključujući voće, povrće, integralne žitarice, orašaste plodove, piletinu ili ribu.
- 150 minuta vježbanja umjerene jačine nedjeljno – kao što su hodanje, lagano dizanje tegova ili plivanje.
- Ograničavanje unosa alkohola i duhana. Alkohol povećava rizik od ponovnog srčanog udara jer podiže nivo triglicerida – masnoća koje mogu začepiti krvne sudove. Također pojačava upalne procese i potiče nakupljanje lipida u plakovima unutar arterijskih zidova.
- Uključivanje u program rehabilitacije za srčane bolesnike.
- Uzimanje svih propisanih lijekova – kao što su aspirin, lijekovi za razrjeđivanje krvi, beta blokatori, statini i lijekovi za regulaciju krvnog pritiska.
- Upravljanje faktorima rizika – uključujući liječenje stanja kao što su visok kolesterol, povišen krvni pritisak, kronični stres i dijabetes.
Kako spriječiti srčani udar?
Srčani udari i drugi srčani problemi ponekad se mogu spriječiti, ali postoje i faktori koji su van vaše kontrole – poput genetike.
„Ako je neko od vaših roditelja, braće ili sestara doživio srčani udar, naročito u mlađim godinama, onda ste i vi u većem riziku, pa bi trebalo da odete na pregled i, ako je potrebno, dobijete odgovarajuće liječenje“, objašnjava dr Bart.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....