Iako mnogima omiljeni, masni obroci poput pizze ili ćevapa, mogu već nakon jedne konzumacije izazvati niz promjena u tijelu koje negativno utječu na zdravlje. Istraživanja pokazuju da učinci zasićenih masti nisu ograničeni samo na srce i krvne žile, već dopiru i do mozga.
Masnoće u prehrani imaju važne funkcije — opskrbljuju nas energijom, pomažu u apsorpciji vitamina, štite organe i pomažu održavanju tjelesne temperature. No, razlikuju se po vrsti i učinku. Zasićene masti, koje se nalaze u mnogim namirnicama brze hrane, povezane su s krutošću krvnih žila i smanjenom elastičnošću arterija.
Četiri sata nakon obroka bogatog zasićenim mastima razina masti u krvi doseže vrhunac. Tada krvne žile gube sposobnost optimalnog širenja i stezanja, što ometa tzv. dinamičku autoregulaciju mozga — proces koji kontrolira protok krvi unatoč promjenama krvnog tlaka. Oslabljen protok može značiti da mozak ne prima dovoljno kisika ili ga dobiva previše, što s vremenom povećava rizik od moždanog udara i demencije.
Kako bi proučili te učinke, znanstvenici su proveli eksperiment na dvije skupine muškaraca — mlađih od 18 do 35 godina i starijih od 60 do 80 godina. Sudionici su popili visokomasni napitak od 1362 kalorije i 130 grama masti, usporediv s jednim obrokom brze hrane. Pratili su protok krvi prije i četiri sata nakon konzumacije te otkrili da masni obrok značajno narušava moždanu cirkulaciju, osobito kod starijih ispitanika.
Osim toga, zasićene masti povećavaju količinu slobodnih radikala i smanjuju razinu dušičnog oksida — molekule koja pomaže opuštanju krvnih žila. To dodatno usporava cirkulaciju i otežava opskrbu mozga krvlju.
Zaključak je jasan, čak i jedan masni obrok može odmah nepovoljno utjecati na kardiovaskularni sustav i zdravlje mozga. Preporuka je ograničiti unos zasićenih masti, osobito kod starijih osoba koje su već izložene većem riziku od moždanog udara i neurodegenerativnih bolesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....