Prema profesorici June Andrews, specijalistici za demenciju i autorici knjige "Dementia: The One-Stop Guide", u borbi protiv demencije svaka sitnica pomaže.
Predviđa se da će se broj slučajeva demencije udvostručiti do 2060. godine. Danas se smatra da oko 944.000 ljudi u Velikoj Britaniji živi s tim stanjem, dok se u SAD-u taj broj procjenjuje na oko 7 milijuna. Alzheimerova bolest pogađa oko šest od 10 osoba s demencijom. Ali to nije neizbježno. Postoji niz faktora koji povećavaju rizik na koje zapravo možemo utjecati.
Zagađenje zraka, neliječena bolest desni, prekomjerna konzumacija alkohola i prehrana u kojoj dominira ultra-prerađena hrana - ništa od toga neće samo po sebi uzrokovati demenciju, ali sve to može učiniti mozak ranjivijim.
"Svaki pozitivan izbor, od šetnje do trgovine do držanja krvnog tlaka pod kontrolom, gradi otpornost mozga", kaže profesorica June Andrews, otkrivajući osam stvari koje i sama prakticira, piše Daily Mail, prenosi Nova.rs.
Tjelovježba i teretana
Istraživanja su odavno pokazala da tjelovježba kontrolira težinu i smanjuje rizik od srčanih bolesti i drugih zdravstvenih stanja, uključujući demenciju.
"Već neko vrijeme imam osobnog trenera u lokalnoj teretani u Nuffieldu. Idem u prosjeku jednom tjedno i upravo smo proslavili 100. trening".
"Budući da sam starija žena, jedna od ključnih stvari za mene je snaga mišića, jer zato radimo čučnjeve i trening s utezima. Za žene u postmenopauzi ove vrste vježbi su vitalne za održavanje gustoće kostiju, a također i za održavanje snage mišića", kaže profesorica Andrews.
Ali poboljšanje ravnoteže i snage mišića također poboljšava kognitivne funkcije i kondiciju.
"Za starije osobe, posebno one koje imaju kognitivno oštećenje - jedan od učinaka demencije - ako se spotaknete, vrijeme reakcije može biti sporo i veća je vjerojatnost da ćete pasti. Stoga je korisno biti snažan i znati kako se ustati s poda bez pomoći kako biste rano počeli vježbati kako biste imali određenu zaštitu. Vježbanje poboljšava raspoloženje i cirkulaciju. Tjelesna kondicija je također dobra za održavanje kognitivne kondicije", dodaje.
Čitanje, pisanje i igranje društvenih igara
Aktivnosti koje aktiviraju vaš mozak također pomažu. Čitajte, pišite i igrajte društvene igre. Studije pokazuju da takve zabave čine veliku razliku.
"Moj lokalni fakultet ima program britanskog znakovnog jezika i pohađam večernje tečajeve koje obožavam. Svi su usredotočeni na istu stvar. Inspirirana sam jer je to i međugeneracijsko. Dobni raspon je najmanje 60 godina, od ljudi koji su ili u školi ili je još nisu završili do ljudi poput mene. Sada sam na svom drugom certifikatu. Možda ne zvuči glamurozno, ali mali praktični koraci koji održavaju neovisnost su stvarno važni", objašnjava profesorica Andrews, ali dodaje da vaš izbor može biti nešto drugo.
"Možete raditi sve što vas zanima. Ono što trebate učiniti je nešto čega se možete držati. Čak i jednostavne stvari poput činjenice da se morate organizirati da biste stigli tamo, razgovor s prijateljima, sve je to intelektualna i mentalna stimulacija. To je ujedno i prilika za opuštanje", dodaje.
Prehrana bogata vlaknima
Stručnjaci već dugo upozoravaju da ne postoji specifična dijeta za Alzheimerovu bolest - ono što je dobro za vaše srce dobro je i za vašu glavu.
Istraživanja pokazuju da ljudi s određenim stanjima poput srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, pretilosti i dijabetesa - koja pogađaju najmanje 2 milijuna Britanaca - imaju veću vjerojatnost od onih bez takvih stanja da će doživjeti kognitivni pad povezan sa starenjem. A rizik od tih bolesti smanjuje se promjenama u prehrani.
Prema profesorici Andrews, jedan izbor koji možete napraviti je pristupačan i lako dostupan: vlakna. Za razliku od drugih ugljikohidrata poput šećera i škroba, tijelo ih ne apsorbira i pomažu u održavanju zdravlja crijeva.
"Prehrana bogata vlaknima neće spriječiti demenciju. Ali može pomoći u smanjenju rizika od simptoma dulje vrijeme. Može pomoći u sprječavanju vaskularnih bolesti jer ima malo masti. Ja se pridržavam prehrane bogate vlaknima jer je dobra za snižavanje krvnog tlaka", napominje profesorica.
Preporučuje prelazak na smeđe brašno, smeđi kruh, smeđu rižu, sjemenke, orašaste plodove i povrće. "Sve to pomaže u sprječavanju zatvora. Održavanje zdravlja crijeva može smanjiti rizik od kognitivnog oštećenja, jer je pronađena jaka veza između zdravlja crijeva i funkcije mozga", napominje.
veza između bolesti desni i demencije
Oralna higijena je ključna za sprječavanje infekcija i bolesti desni. Oralne infekcije mogu se proširiti na sinuse, što zatim može uzrokovati ugruške ili probleme s drenažom u mozgu. Istraživanje je također pronašlo vezu između bolesti desni i demencije.
Nedavna američka studija, objavljena u Sage Journals, otkrila je da osobe s bolestima desni i infekcijama usta imaju veću vjerojatnost za razvoj Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije. Trenutno se radi na testiranju doprinose li bakterije poput Porphyromonas gingivalis razvoju stanja ili se jednostavno množe kod ljudi u ranim fazama demencije.
"Svakodnevno čišćenje zubnim koncem ili barem redovito čišćenje zubnim koncem, četkanje i posjet stomatologu barem jednom godišnje mogu održati vaše zube i desni zdravima. Sve to može pomoći u sprječavanju infekcije koja bi mogla dovesti do budućih problema", objašnjava prof. Andrews.
održavanje aktivnog društvenog života
Studije već dugo sugeriraju da održavanje aktivnog društvenog života sprječava negativne zdravstvene učinke izolacije – poput depresije, kognitivnog oštećenja ili čak rane smrtnosti. Pacijenti koji imaju snažan sustav socijalne podrške obično su u boljem općem zdravlju od onih koji ga nemaju. Neki stručnjaci vjeruju da je prisilna izolacija tijekom pandemije, na primjer, mogla pridonijeti riziku.
"Postoji mnogo istraživanja koja pokazuju da ako možete pronaći način da uživate u pomaganju drugim ljudima, onda je to dobro za vaš mozak i dobro je za vaše raspoloženje. Svaki tjedan se trudim družiti s prijateljima, a također volontiram u lokalnoj organizaciji njegovatelja. Svaka vrsta redovite društvene interakcije dobra je za vaš mozak".
Zbogom alkoholu i cigaretama
Odavno je poznato da alkohol pogoršava zdravstvena stanja poput dijabetesa, hipertenzije, moždanog udara i problema s pamćenjem, a sva ta stanja povećavaju rizik od demencije.
"Sada sam potpuno prestala piti alkohol. Danas kada postoji toliko sjajnih bezalkoholnih pića, možda ćete otkriti da je ovo jedina transformativna promjena koju možete napraviti u svojoj prehrani. Također, previše pijenja povećava rizik od padova, prometnih nesreća i drugih nezgoda - što može dovesti do ozljeda glave, još jednog faktora rizika za demenciju. Mnogi mladi ljudi misle da je u redu opijati se, ali što mlađi počnete piti umjereno, to ćete bolje biti kako budete starili", savjetuje.
Istraživanja također pokazuju da oni koji najviše piju imaju puno veću vjerojatnost da će kasnije u životu razviti Alzheimerovu bolest od onih koji najmanje piju.
Jedna značajna studija prošle godine sugerirala je da se gotovo polovica svih slučajeva Alzheimerove bolesti može spriječiti rješavanjem 14 čimbenika načina života od djetinjstva. Čimbenici, od visokog kolesterola do gubitka sluha, identificirani su kao faktori koji povećavaju rizik od razvoja demencije.
Stručnjaci kažu da studija, objavljena u prestižnom časopisu The Lancet, nudi više nade nego "ikad prije" da se poremećaj, koji uništava pamćenje i živote milijuna, može riješiti.
provjera sluha Svake godine
"Svake godine provjeravam sluh i savjetujem svima da slijede ovu rutinu - kao i bilo kada između kada su zabrinuti. Kognitivno oštećenje može znatno otežati praćenje razgovora, a nemogućnost sluha pogoršava problem. Druga teorija je da ono što nije u redu u vašem mozgu što uzrokuje kognitivno oštećenje također može utjecati na vašu sposobnost sluha. Vaš mozak je vrlo važan za sluh. Nisu samo vaše uši. Vaš mozak je važan za obradu slušnih signala", objašnjava profesorica.
"Nisam pušila u ovom stoljeću, iako sam puno pušila kao studentica. Kad sam prestala, osjećala sam se puno bolje".
Prema studiji Lanceta, onečišćenje zraka – uključujući duhanske pare – utječe na rizik od razvoja demencije.
"To je također nešto na što ste osjetljiviji kako starite. Za stariju osobu, nastavak pušenja gotovo je opasniji nego čak i za mlađe ljude", zaključuje stručnjakinja za demenciju, piše Daily Mail, prenosi Nova.rs.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....