StoryEditorOCM
ZdravljeKORTIZOL

Studija pokazuje da bebe majki pod stresom razvijaju zube ranije, što signalizira brže biološko starenje

Piše MOZAIK SD
19. studenog 2025. - 07:31

Novo istraživanje sugerira da majčin stres može suptilno ubrzati biološko starenje kod bebe.  Name, istraživači sa Sveučilišta Rochester, savezna država New York, otkrili su da su bebe koje su rodile majke s višim razinama hormona stresa kortizol obično dobile prve zube ranije, ponekad mjesecima, prije vršnjaka.

"Viša razina hormona povezanih sa stresom, osobito kortizola, kod majke tijekom kasne trudnoće povezana je s ranijim izbijanjem mliječnih zubi kod njezine bebe," rekla je glavna autorica dr. Ying Meng, izvanredna profesorica na Školi za medicinske sestre Sveučilišta Rochester.

Tim je pratio 142 žene iz ugroženih sredina u SAD-u, prikupljajući uzorke sline u kasnijim fazama trudnoće kako bi izmjerili koncentracije kortizola i drugih hormona.

image
Shutterstock

Zubi njihove djece zatim su zubi pregledavani od strane stomatologa u više intervala do 24 mjeseca nakon rođenja.

Do šestog mjeseca, bebe majki s najvišom razinom kortizola imale su u prosjeku četiri više izniknuta zuba nego one s najnižim razinama.

Istraživači vjeruju da kortizol može utjecati na rast fetusa i metabolizam minerala—ključne procese koji oblikuju formiranje kostiju i zuba.

Iako je studija također pronašla manje veze između drugih hormona poput estradiola, progesterona i testosterona te bržeg nicanja zuba, kortizol se pokazao kao najjasniji čimbenik.

Ovo otkriće pridonosi rastućem broju dokaza koji sugeriraju da prenatalni stres može mjerljivo promijeniti razvojni tijek djeteta.

"Visoka razina kortizola kod majki u kasnoj trudnoći može utjecati na rast fetusa i metabolizam minerala, uključujući regulaciju razine kalcija i vitamina D — oba ključna za mineralizaciju kostiju i zubi," rekla je dr. Meng. "Kortizol je također poznat po utjecaju na aktivnost takozvanih stanica osteoblasta i osteoklasta, odgovornih za izgradnju, oblikovanje i preoblikovanje kosti."

image
Shutterstock

Obično bebama počinju nicati zubi s 6 mjeseci starosti, a do 3. godine bebe imaju svih 20 mliječnih zubi. No istraživači primjećuju da postoji značajna varijacija zbog genetike, prehrane, a sada, čini se, i prenatalnog stresa.

Meng je rekla da će buduće studije ispitati koji su biološki putevi najviše pogođeni i može li rana nicanja zubi biti znak šireg ubrzanja razvoja.

"Još uvijek imamo ključna pitanja na koja treba odgovoriti," dodala je. "Na primjer, koji majčinski hormoni ili razvojni putevi pokreću promjenu u vremenu nicanja zuba ... i što takvo ubrzavanje govori o općem zdravlju djeteta." 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. prosinac 2025 22:20