Crijeva su postala predmet goleme fascinacije. Influenceri na društvenim mrežama promoviraju nedokazane dodatke prehrani za koje tvrde da poboljšavaju zdravlje crijeva, dok brendovi mlijeka i kombuche obećavaju da ih hrane "dobrim bakterijama".
Neki su opsesiju crijevima odbacili kao prolazni trend, no mnogi liječnici smatraju da crijevni mikrobiom može utjecati na čitav niz aspekata zdravlja, od mentalnog stanja do rizika od razvoja određenih vrsta raka.
No postoji još jedna mogućnost koja je posebno zainteresirala Hugha Pyma, zdravstvenog urednika BBC-ja: može li stanje crijeva utjecati na to koliko dobro – ili loše – starimo?
Upravo zato se prije nekoliko mjeseci našao u bolnici St Mary‘s u Londonu, poznatoj po otkriću penicilina, gdje je odlučio zaviriti u vlastito zdravlje crijeva.
Ondje se susreo s dr. Jamesom Kinrossom, profesorom kirurgije na Imperial Collegeu u Londonu i kolorektalnim kirurgom, koji se, među ostalim, bavi analizom uzoraka stolice kako bi procijenio stanje crijevnog mikrobioma.
S obzirom na to da je u šezdesetima i da je nedavno postao djed, Pym je procijenio da je pravo vrijeme da dozna što njegovi crijevni mikroorganizmi govore o njegovim izgledima u desetljećima koja dolaze.
Tjednima ranije poslao je vlastiti uzorak stolice u laboratorij. Takvi testovi mogu dati uvid u crijevni mikrobiom – bilijune mikroorganizama koji žive u probavnom sustavu, uglavnom bakterije, ali i viruse te gljivice.
"Ja sam evangelist mikrobioma", rekao mu je Kinross. "On je duboko uključen u gotovo sve aspekte našeg zdravlja."
Kinross smatra da crijeva mogu imati ključnu ulogu u procesu starenja, s posljedicama na duljinu života i fizičku snagu u starijoj dobi.
Ipak, dio stručnjaka upozorava da je uloga crijevnog mikrobioma u starenju možda prenaglašena te da su potrebna dodatna istraživanja. No ako zdravlje crijeva doista ima utjecaj na starenje, postavlja se ključno pitanje: može li se na njega svjesno utjecati – i kako?
Žena od 117 godina i tri jogurta dnevno
María Branyas Morera bila je najstarija osoba na svijetu. Nakon što je 2024. godine umrla u sjevernoj Španjolskoj u dobi od 117 godina, znanstvenici su analizirali uzorke njezine stolice, krvi, sline i urina te ih usporedili s uzorcima 75 drugih žena s Iberijskog poluotoka.
Zaključili su da je živjela uglavnom zdravim stilom života: boravila je na selu, svakodnevno hodala oko sat vremena i hranila se mediteranskom prehranom bogatom maslinovim uljem.
No ono što ju je posebno izdvajalo bila je navika da svakoga dana pojede tri porcije jogurta.
Dr. Manel Esteller, genetičar sa Sveučilišta u Barceloni i suautor studije, smatra da je ta navika pridonijela visokoj razini korisnih bakterija koje smanjuju upalne procese.
"Imala je stanice koje su izgledale mlađe od njezine kronološke dobi", rekao je Esteller.
Slični rezultati zabilježeni su i u drugim istraživanjima stogodišnjaka, svojevrsnih "superjunaka" dugovječnosti. Znanstvenici su u njihovim crijevima opetovano pronalazili iznimno raznolike bakterijske zajednice.
U jednoj studiji objavljenoj 2022. godine u časopisu Nature, istraživači iz jugoistočne Kine analizirali su uzorke stolice 18 stogodišnjaka i otkrili znatno veću raznolikost bakterija u usporedbi s mlađim odraslim osobama.
Crijeva trebaju biti raznolika poput vrta
Dr. Mary Ni Lochlainn, klinička predavačica gerijatrijske medicine na King‘s Collegeu u Londonu, objašnjava da crijevni mikrobiom treba zamišljati poput vrta.
"Vrt bez biljaka je vrt s malom raznolikošću", kaže. "Idealno je imati mnogo različitih biljaka, boja i sjemenja."
Problem je što se s godinama raznolikost mikrobioma smanjuje, a korisne bakterije postupno nestaju. No starije osobe koje uspiju zadržati bogat mikrobiom i u osamdesetima i devedesetima, prema istraživanjima, žive dulje i zdravije.
Kinross dodaje da zdravlje crijeva nije povezano samo s duljinom života, već i s njegovom kvalitetom, posebice s otpornošću starijih osoba na bolesti i ozljede.
Koliko su ‘stara‘ crijeva zdravstvenog urednika BBC-ja?
Analiza uzorka u bolnici St Mary‘s, piše BBC, pokazala je da Pym ima dobru raznolikost crijevnog mikrobioma i da je on općenito zdrav. No postojali su i određeni rizici – neke bakterije povezane s povećanim kardiovaskularnim rizikom te prisutnost E. coli i C. difficile, što nije neuobičajeno.
Najzanimljiviji dio bio je zaključak o "dobi" crijeva. Prema usporedbi s istraživanjem provedenim na 62 osobe u sjevernoj Italiji, Pymov mikrobiom odgovarao je mikrobiomu talijanskog muškarca koji je pet godina stariji od njega.
Rezultat je otvorio pitanja o godinama brze hrane, stresa, života u zagađenom gradskom okruženju i neredovite prehrane.
Kinross ga je, međutim, umirio: uzorak je bio malen, a ispitanici su možda živjeli u ruralnim sredinama i hranili se mediteranski. Dodao je da "svi mehanizmi za zdravo starenje postoje, samo ih treba optimizirati".
Esteller smatra da prehrana ima jasan utjecaj na duljinu i kvalitetu života. Preporučuje maslinovo ulje, plavu ribu bogatu masnim kiselinama, izbjegavanje rafiniranih šećera i ultraprerađene hrane.
No genetika također igra ulogu, a znanost o mikrobiomu još je u razvoju. Zbog toga, upozorava Kinross, pristup mora biti individualan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....