Kako temperature padaju i zima se približava, većina nas pojačava grijanje i oblači dodatne slojeve odjeće kako bi se zaštitila od hladnoće. No, sve je više znanstvenih dokaza da bi upravo osjećaj hladnoće mogao biti koristan za naše zdravlje, a možda i za tjelesnu težinu. Razlog leži u posebnoj vrsti masnog tkiva, takozvanoj smeđoj masnoći, koja za razliku od obične bijele masnoće sagorijeva kalorije i pretvara ih u toplinu, piše BBC.
Smeđa masnoća je u djetinjstvu izrazito aktivna, jer bebe još nemaju dovoljno mišićne mase da bi drhtanjem proizvodile toplinu. Stanice ove masnoće pune su mitohondrija koji umjesto stvaranja energije proizvode toplinu zahvaljujući posebnom proteinu zvanom termogenin. Takvo tkivo može stvarati čak 300 puta više topline od bilo kojeg drugog organa u tijelu. Kod ljudi se dugo vjerovalo da se razine smeđe masnoće nakon puberteta gotovo potpuno gube, jer smo se naučili grijati na druge načine. Međutim, istraživanja iz 2009. pokazala su da odrasli ipak zadržavaju male količine smeđe masnoće te da se ona aktivira na temperaturama nižima od 16 stupnjeva, kada počinje „usisavati“ glukozu i masti iz krvi.
Mršaviji je imaju više
Znanstvenici su uočili i jasnu povezanost između tjelesne težine i količine smeđe masnoće. Mršaviji ljudi obično imaju više smeđe masnoće, dok je kod pretilih ona slabije zastupljena. Velika studija provedena na više od 52 tisuće ljudi pokazala je da osobe s aktivnom smeđom masnoćom rjeđe pate od dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, moždanog udara i visokog tlaka te da imaju niže razine glukoze i triglicerida u krvi, kao i bolju osjetljivost na inzulin. To su sve pokazatelji zdravijeg metabolizma.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da smeđa masnoća kod odraslih nije „čudotvorno sredstvo“ za mršavljenje. Količina ovog tkiva premala je da bi značajno utjecala na tjelesnu težinu, pa se smatra da je njezin najveći potencijal zapravo u poboljšanju metaboličkog zdravlja, a ne u dramatičnom gubitku kilograma. Aktivna smeđa masnoća može pomoći tijelu da učinkovitije regulira razinu šećera u krvi, što je posebno važno za ljude koji su izloženi riziku od dijabetesa.
Najjednostavniji način aktiviranja smeđe masnoće jest izlaganje hladnoći. Kratki uroni u hladnu vodu, hladni tuševi ili boravak u nešto hladnijem prostoru mogu potaknuti smeđu masnoću da postane aktivna. U nekim istraživanjima pokazalo se da već nekoliko minuta boravka u vrlo hladnoj vodi nekoliko puta tjedno znatno poboljšava osjetljivost na inzulin i ubrzava uklanjanje glukoze iz krvi. Slični učinci zabilježeni su i kod ljudi koji su tjednima spavali u prostorijama hladnijima od 19 stupnjeva ili boravili šest sati dnevno na temperaturama od 15 do 16 stupnjeva. Čak je i samo 30 sekundi hladnog tuša u nekim studijama povezano s manjim brojem dana bolovanja.
Rashladni prsluci
Znanstvenici trenutačno istražuju i praktičnija rješenja poput posebnih „rashladnih prsluka“ koji lagano hlade tijelo bez izazivanja drhtanja, a pritom potiču rad smeđe masnoće. Uloga prehrane također se istražuje. Neka istraživanja sugeriraju da kofein može potaknuti aktivnost smeđe masnoće, iako bi za stvaran učinak trebalo popiti daleko više kave nego što je realno. Spoj capsaicin, koji čiliju daje ljutinu, pokazao je određene učinke u studijama na životinjama, a kod ljudi je zabilježeno blago pojačano djelovanje smeđe masnoće tijekom hladnoće nakon nekoliko tjedana uzimanja kapsaicina u obliku dodatka, piše BBC.
Unatoč zanimljivim dokazima, stručnjaci upozoravaju da smeđa masnoća nije zamjena za klasične načine brige o zdravlju. Najvažniji čimbenici i dalje su uravnotežena prehrana, redovita tjelovježba, izbjegavanje sjedilačkog načina života i održavanje zdrave tjelesne težine. Hladnoća može biti koristan dodatak, ali samo kao dio šireg pristupa zdravlju. Također, hladno izlaganje nije sigurno za sve, pa se prije ekstremnijih metoda, poput zimskog kupanja, svakako savjetuje konzultacija s liječnikom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....