Dok neki kišu zbog prehlade ili viroze, drugi to rade zbog alergija, a treći zbog nekih iritacija. Vjerovanje da srce može stati kad kihnete duboko je ukorijenjeno vjerovanje. Međutim, trenutni medicinski dokazi potpuno isključuju tu mogućnost. Prema Cleveland Clinic, jednom od najprestižnijih medicinskih centara u Sjedinjenim Državama, kihanje ne može prekinuti srčanu aktivnost, a stručnjaci objašnjavaju zašto ovaj mit opstaje unatoč nedostatku znanstvene osnove.
Prema Cleveland Clinic, ideja da srce staje kad kihnete nema nikakvu osnovu u ljudskoj fiziologiji. Kardiolog Kenneth Mayuga, član ustanove, navodi da srčani zastoj odgovara prekidu otkucaja srca od najmanje tri sekunde, što je povezano s ozbiljnim srčanim poremećajima, osobito aritmijama.
Dr. Mayuga pojašnjava da čin kihanja ne uzrokuje zabrinjavajuće pauze niti kliničke promjene u srčanom ritmu. "Nismo primijetili da čin kihanja uzrokuje klinički značajne pauze u srčanom ritmu," kaže stručnjak.
Što se događa u tijelu kad osoba kihne
Kihanje je složen refleks koji uključuje nekoliko dijelova tijela. Tijekom tog procesa dolazi do trenutnog povećanja tlaka u prsima i aktivira se vagusni živac, odgovoran za regulaciju nevoljnih funkcija poput srčanog ritma.
Prema informacijama koje su prikupili stručnjaci iz Cleveland Clinica, djelovanje na vagusni živac može uzrokovati blago privremeno smanjenje pulsa, ali srce i dalje normalno kuca. Stručnjaci naglašavaju da se srčani ritam prirodno mijenja pod utjecajem svakodnevnih podražaja poput vježbanja, stresa ili odmora, te da takva fluktuacija ne predstavlja opasnost za zdravlje.
Kartoni pacijenata s ugrađenim monitorima srca tijekom nekoliko godina nisu pokazali da kihanje uzrokuje opasne pauze ili relevantne promjene u srčanoj aktivnosti. Kardiolozi tvrde da je kardiovaskularni sustav spreman prilagoditi se malim promjenama bez ugrožavanja života.
Sinkopa kihanja: medicinska rijetkost
U vrlo neobičnim okolnostima može se javiti takozvana sinkopa kihanja. Prema Cleveland Clinic, radi se o kratkotrajnom padu nesvjestice uzrokovane naglim padom otkucaja srca i krvnog tlaka neposredno nakon kihanja.
Ovaj fenomen može uzrokovati vrtoglavicu ili trenutni gubitak svijesti, ali dr. Mayuga inzistira da je to iznimno rijedak događaj. Medicinska literatura uključuje samo nekoliko izoliranih slučajeva, a stručnjaci se slažu da kihanje ne uzrokuje oštećenje srca kod velike većine ljudi.
Ako osoba osjeti vrtoglavicu ili nesvjesticu nakon kihanja, Cleveland Clinic preporučuje konzultaciju sa zdravstvenim stručnjakom kako bi se isključila druga stanja. Osim toga, ako je kihanje često, preporučuje se procjena kod alergologa kako bi se identificirali osnovni uzroci i primila odgovarajuća terapija. Medicinski centar naglašava da samo kihanje ne predstavlja kardiovaskularni rizik te da su epizode sinkope povezane s ovim refleksom iznimne.
Dr. Mayuga ponavlja: "Iako kihanje može na trenutak usporiti rad srca, nismo vidjeli da uzrokuje pauze koje su klinički relevantne." Institucija inzistira na oslanjanju na pouzdane medicinske izvore kako bi otklonila sumnje i spriječila širenje mitova o zdravlju.
Što istraživanja i međunarodno iskustvo pokazuju
Stav Cleveland Clinica podudara se s pozicijama drugih uglednih organizacija, poput American Heart Association i Mayo Clinic, koje su objavile informacije u istom smislu. Izvještaji o praćenju srca kod pacijenata s ugrađenim uređajima potvrđuju odsutnost opasnih pauza povezanih s činom kihanja.
Na međunarodnoj razini, znanstvena zajednica zaključuje da srce može registrirati blage promjene u ritmu tijekom kihanja, ali to ne zaustavlja niti ugrožava život zdrave osobe.
Tema je predmet analiza u medicinskim publikacijama i znanstvenim forumima, a dostupni dokazi isključuju bilo kakvu povezanost između kihanja i prekida otkucaja srca. Konsenzus među stručnjacima je da se srce prilagođava malim promjenama u okolini bez da implicira stvarnu prijetnju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....