Novo istraživanje donosi zanimljivo otkriće, određeni dio mozga mogao bi igrati ključnu ulogu u razvoju visokog krvnog tlaka, ali i ponuditi novi put za njegovo liječenje. Studiju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u São Paulu u Brazilu i Sveučilišta u Aucklandu na Novom Zelandu, a fokusirali su se na regiju mozga poznatu kao lateralno parafacijalno područje (pFL).
Kako mozak može utjecati na krvni tlak
Ova regija povezana je s kontrolom disanja, posebno snažnih izdisaja kakvi se javljaju tijekom vježbanja, kašljanja ili smijanja. No istraživanje je pokazalo da ima još jednu važnu funkciju, može uzrokovati sužavanje krvnih žila.
U eksperimentima na štakorima znanstvenici su otkrili da aktivacija pFL neurona potiče procese koji podižu krvni tlak. Time se otvara mogućnost objašnjenja zašto velik broj ljudi, čak i uz terapiju, ne uspijeva držati tlak pod kontrolom.
Pretpostavlja se da ovi neuroni povezuju promjene u ritmu disanja s aktivacijom simpatičkog živčanog sustava, poznatog kao "bori se ili bježi" odgovor, koji regulira krvni tlak.
"Budući da oko 50 posto pacijenata s hipertenzijom ima neurogeni uzrok, izazov je razumjeti mehanizme koji dovode do povećane aktivnosti živčanog sustava", ističu istraživači.
Eksperimenti otkrili ključnu povezanost
Znanstvenici su genetskim metodama uključivali i isključivali pFL neurone kod štakora te pratili promjene u disanju, živčanoj aktivnosti i krvnom tlaku.
Rezultati su pokazali da kod životinja s povišenim tlakom ova regija ne sudjeluje samo u disanju, već i aktivno uzrokuje sužavanje krvnih žila, što dodatno povećava tlak. Posebno je zanimljivo da su znanstvenici uspjeli sniziti krvni tlak na normalne vrijednosti kada su deaktivirali ovu regiju.
"Otkrili smo da je kod visokog krvnog tlaka ovo područje aktivirano, a kada smo ga deaktivirali, tlak se vratio u normalu", rekao je fiziolog Julian Paton.
Nova nada za liječenje hipertenzije
Otkriće bi moglo objasniti i zašto osobe s apnejom u snu imaju veći rizik od visokog tlaka. U tim situacijama dolazi do smanjene razine kisika i povećanog CO₂, što aktivira pFL neurone.
Iako je istraživanje provedeno na životinjama, rezultati otvaraju vrata razvoju novih terapija za ljude. Znanstvenici sada istražuju mogućnost razvoja lijekova koji bi djelovali na tzv. karotidna tjelešca, male senzore u vratu koji mogu utjecati na ovu moždanu regiju, bez potrebe da lijek ulazi u mozak.
"Naš cilj je djelovati na karotidna tjelešca i na taj način sigurno smanjiti aktivnost ove regije mozga, bez potrebe za lijekovima koji direktno djeluju na mozak", objasnio je Paton.
Visoki krvni tlak pogađa velik dio svjetske populacije i povezan je s brojnim ozbiljnim bolestima, uključujući srčane probleme i demenciju. Iako je potrebno još istraživanja, ovo otkriće moglo bi predstavljati važan korak prema učinkovitijem liječenju, posebno za pacijente kod kojih postojeće terapije ne daju rezultate, piše Science Health.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....