Mogu li naši snovi otkriti ozbiljne bolesti godinama prije nego što se pojave prvi simptomi? Novo istraživanje pokazuje da bi odgovor mogao biti potvrdan. Znanstvenici su razvili algoritam umjetne inteligencije koji može prepoznati rane znakove demencije i Parkinsonove bolesti čak 10 do 15 godina unaprijed analizirajući ponašanje tijekom sna.
Znak koji mnogi ignoriraju
U središtu istraživanja nalazi se poremećaj ponašanja u REM spavanju (eng. REM Sleep Behavior Disorder - RBD). Riječ je o stanju u kojem osobe tijekom REM faze sna fizički reagiraju na snove, govore, viču, trzaju se ili čak izvode nagle pokrete. Iako se često zanemaruje, upravo taj poremećaj može biti jedan od najranijih pokazatelja neurodegenerativnih bolesti.
Stručnjaci ističu da se u velikom broju slučajeva RBD pojavljuje godinama prije razvoja Parkinsonove bolesti ili demencije, što ga čini iznimno važnim za rano otkrivanje.
Problem s dijagnozom
Unatoč tome, ovaj poremećaj često ostaje neprepoznat. Dijagnosticira se putem noćnog testiranja u laboratorijima za spavanje, no čak i tada mnogi slučajevi prolaze "ispod radara". Razlog je što brojni pacijenti nemaju izražene epizode, već tek blage i kratkotrajne pokrete koje je teško uočiti.
Zbog toga se snimke koje se rutinski prikupljaju često uopće ne analiziraju detaljno, a upravo u njima mogu biti skriveni ključni tragovi.
Umjetna inteligencija vidi ono što ljudi ne mogu
Kako bi riješili taj problem, istraživači su razvili AI sustav koji analizira video snimke spavanja. Algoritam prati i najmanje promjene u pokretima tijela, koristeći analizu kretanja piksela između kadrova.
Sustav procjenjuje više elemenata, poput učestalosti i intenziteta pokreta, brzine kretanja udova te odnosa između aktivnog i mirnog stanja. Takva kombinacija omogućuje mu da prepozna obrasce koje ljudsko oko često ne registrira.
U testiranju na više od 170 ispitanika, algoritam je postigao gotovo 92% točnosti, a pritom je otkrio i slučajeve koje stručnjaci prethodno nisu uočili.
Otkriće ima velik potencijal jer omogućuje detekciju bolesti u fazi kada još nema vidljivih simptoma. To znači da liječnici dobivaju čak desetljeće ili više vremena za praćenje pacijenata i eventualno usporavanje razvoja bolesti.
U svijetu neurologije, takav vremenski okvir smatra se iznimno vrijednim jer većina drugih pokazatelja bolesti dolazi tek kada je oštećenje mozga već značajno. Znanstvenici vjeruju da bi se ovakvi sustavi u budućnosti mogli koristiti i kod kuće, putem kamera ili nosivih uređaja, čime bi praćenje sna postalo dio rutinske zdravstvene skrbi, piše Futura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....