‘Čarobnjak‘ među vrtlarima: Nije plijevio ni gnojio vrt 20 godina, zahvaljujući ovoj metodi uzgojio je tone povrća

Dok mnogi vrt povezuju s napornim kopanjem, stalnim plijevljenjem i beskrajnim okopavanjem, jedan čovjek iz sela Šušenskoje u Rusiji već desetljećima dokazuje potpuno suprotno, piše Jutarnji list.

U području gdje su uvjeti za uzgoj gotovo ekstremni – s ljetnim temperaturama koje dosežu i 45 stupnjeva Celzija te zimama koje padaju do nevjerojatnih -45 stupnjeva – uspio je stvoriti vrt koji daje obilne prinose bez klasične obrade tla.

U regiji gotovo da nema dovoljno kiše ni snijega, a sušna razdoblja izrazito su teška. Ipak, njegov vrt iz godine u godinu daje nevjerojatne količine krumpira, rajčica, mrkve, paprika i bobičastog voća, kao da raste na najplodnijem tlu.

Njegova tajna krije se u sustavu pametnog vrtlarenja i prirodne poljoprivrede.

Pogledajte video!

Zamjatkin tvrdi da njegov vrt nikada nije vidio lopatu, motiku ni plug, a unatoč tome tlo svakih deset godina postaje dublje i rah­lije za dodatnih 30 do 40 centimetara.

Zemlja je danas toliko prozračna da se kolci za rajčice bez problema mogu utisnuti rukom. Prinosi su impresivni – čak dvije tone krumpira na samo 100 četvornih metara, dok mrkva i kupus iz godine u godinu daju sve bogatije urode.

Zanimljivo je i to da ne koristi kompost ni klasična gnojiva. Jedino što dodaje tlu jest pepeo.

Tajna uspjeha: pametno vrtlarenje umjesto teškog rada

Zamjatkinov pristup temelji se na jednostavnoj filozofiji: prirodi treba pomoći, a ne boriti se protiv nje.

Pametno vrtlarenje posljednjih godina postaje sve popularnije upravo zato što kombinira održivost, manji fizički napor i bolje iskorištavanje prirodnih procesa. Cilj nije stalno obrađivati zemlju, nego stvarati zdravi ekosustav koji se s vremenom sam regenerira.

Takav pristup čuva vlagu u tlu, smanjuje potrebu za zalijevanjem, sprječava rast korova i potiče razvoj korisnih mikroorganizama i glista koje prirodno obogaćuju zemlju.

Umjesto iscrpljivanja tla stalnim kopanjem, ovakvi vrtovi postaju sve plodniji upravo zahvaljujući organskim materijalima i malču.

Prvi korak: odabir najboljih sorti

Zamjatkin kaže da je prvi ključ uspjeha pažljiv odabir sorti povrća i voća koje su prilagođene lokalnim uvjetima.

Drugi i još važniji korak je primjena prirodne poljoprivrede – uskih gredica i malčiranja.

Uske gredice koje stvaraju nevjerojatno plodno tlo

Njegove gredice široke su oko 80 centimetara, dok su prolazi između njih udaljeni približno jedan metar.

U prvoj polovici svibnja na gredice raspoređuje organski otpad poput opalog lišća, pokošene trave i polurazgrađenih grana, a zatim sve prekriva slojem zemlje debljine oko pet centimetara. Nakon obilnog zalijevanja u tlu se prirodno nastanjuju gliste koje počinju stvarati rahlu i hranjivu strukturu.

Tako pripremljene gredice ostavlja da miruju sve do početka ljeta, kada sadi grašak, bob, grah i druge kulture.

Poanta ove metode je da se gredice pripreme najmanje dva mjeseca prije sadnje kako bi organski materijal imao vremena početi se razgrađivati i hraniti tlo.

Ako se planira rana proljetna sadnja, preporučuje da se gredice pripreme još tijekom zime i ostave da se prirodno smrznu. U takvo rahlo i živo tlo kasnije se može saditi gotovo sve.

Jednostavan trik protiv bolesti

Zamjatkin tvrdi da je velik dio bolesti u vrtu riješio vrlo jednostavnom metodom.

Svake večeri gredice prekriva običnom plastikom kako bi spriječio da jutarnja rosa padne na biljke. Prema njegovu iskustvu, upravo vlaga koja ostaje na listovima pogoduje razvoju bolesti.

Zaštitu koristi samo kod osjetljivijih kultura poput rajčica, paprika, krastavaca, luka i krumpira.

Malč kao najvažniji saveznik vrta

Od svih metoda koje koristi, najveće povjerenje ima u malčiranje pokošenom travom.

Pokošena trava za njega je najbolji mogući malč jer čuva vlagu, hrani tlo i sprječava rast korova. U kolovozu priprema nove gredice tako da ih puni slojevima pokošene trave koje potom prekriva zemljom. Već krajem zime u takvim gredicama moguće je saditi zimski vrt.

Krumpir sadi upravo u gredice bogate malčem od trave i vjeruje da se upravo u tome krije tajna njegovih iznimnih prinosa.

Pravilo koje uvijek slijedi jest da se zemlja u jesen prekrije pokošenom travom kako bi se malč tijekom zime dobro smrzao. U proljeće se malč kratko odmiče kako bi se zemlja mogla zagrijati, a nakon otprilike mjesec dana vraća se na mjesto i sadnja može započeti.

Rezultat je vrt koji gotovo ne traži okopavanje ni plijevljenje, a svake godine postaje sve plodniji.