Ljude oduvijek fascinira ideja "nadmudrivanja smrti". Od religije i astrologije do kriogenike i mitološkog izvora mladosti, stoljećima se traže načini produljenja života. No dok su se odgovori tražili na nebu i u laboratorijima, jedan od najnevjerojatnijih primjera besmrtnosti skriva se u oceanima.
Kad se spomene meduza, odmah zamislimo plivajućeg žarnjaka s pipcima. To je, međutim, tek jedan dio njezina životnog ciklusa. Meduze, naime, započinju život kao ličinke, sitna, izdužena bića koja plutaju vodom u potrazi za podlogom. Nakon što se pričvrste, pretvaraju se u polip.
Polipi se mogu klonirati i stvarati kolonije koje u vrlo kratkom vremenu mogu prekriti velike površine. Kada su uvjeti povoljni, iz polipa pupaju mlade meduze i ciklus započinje.
No prava znanstvena senzacija događa se kod tzv. "besmrtne meduze" (Turritopsis dohrnii). Kada odrasla jedinka ugine, naime, potone na morsko dno i započne raspadanje. Tada se njezine stanice ponovno organiziraju, ne u novu meduzu, već u polipe. Iz tih polipa potom nastaju nove meduze, što znači da se organizam vraća u raniju fazu života i započinje iznova.
"To je svima bilo potpuno nevjerojatno", izjavila je Lisa-ann Gershwin, istraživačica meduza iz Tasmanije i direktorica Marine Stinger Advisory Servicea. "To je jedno od najnevjerojatnijih otkrića našeg vremena."
Slični regenerativni procesi zabilježeni su, međutim, i kod drugih vrsta meduza.
Još 2011. student morske biologije u Kini primijetio je da je iz tijela uginule mjesečeve meduze (Aurelia aurita) nakon nekoliko mjeseci izrastao novi polip. Danas je potvrđeno da se ovakav oblik obnove pojavljuje kod najmanje pet vrsta meduza.
Za samu meduzu ovaj mehanizam predstavlja strategiju preživljavanja. Kada oslabi zbog starosti, bolesti ili se nađe u opasnosti, može aktivirati proces regeneracije. Tijekom njega se zvonasti gornji dio tijela i pipci razgrađuju, organizam se vraća u stadij polipa, pričvršćuje se za podlogu i ponovno izrasta u meduzu. Ciklus se može ponavljati više puta.
U pozadini svega nalazi se proces poznat kao stanična transdiferencijacija, u kojemu stanice mijenjaju svoju funkciju i pretvaraju se u druge tipove stanica, te stvarajunovi tjelesni oblik.
Iako zasad ne postoji izravna veza između besmrtnosti meduza i ljudske biologije, znanstvenici ne isključuju mogućnost da bi se u budućnosti ovakvi mehanizmi mogli proučavati na genetskoj razini, piše BBC Earth.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....