Viktorija Bonia ne pripada geopolitičkim ili uopće političkim krugovima, ali Kremlj se na nju referirao. I ne samo referirao, priznao opravdanost njezinih oštrih kritika obznanjujući da vlast poduzima korake radi rješavanja iznesenog.
Viktorijino upozorenje
U javnosti se proširila teza da suradnici kremaljskom caru dostavljaju samo informacije koje ne zrcale probleme u Rusiji u njihovoj dubini i širini i da je poruka influencerice dio priče o "dobrom caru" od kojeg skrivaju istinu. Dmitrij Peskov, glas Kremlja, rezolutno je to odbacio. Neki su tvrdili da je poruka propagandni uradak ruskog sustava kako bi pokazao da osluškuje bilo naroda, ali i tako neumitno pokazuje da vrh vlasti više nije siguran kao početkom agresije.
Bonia, čiji je video prikupio 26 milijuna pregleda i 1,3 milijuna lajkova, poručuje da se ljudi boje vlasti pa upozorava: "Jeste li svjesni rizika? Ljudi će se prestati bojati, stišće ih se kao oprugu i jednog će dana ta opruga odskočiti." Ruska povijest poznaje takve slučajeve.
Dugi ratovi po modelu "Na zapadu ništa novo", koji je briljantno skovao Erich Maria Remarque, postaju zamorni javnosti izvan dosega topovske granate i, djeluje grubo ali istinito, dosadni. Ruska agresija na Ukrajinu ušla je u petu godinu, a kraj joj se ne vidi. Meduza, neovisni medij koji prati zbivanja u Rusiji izvan Rusije s dobrim izvorima u zemlji, navodi da je zabilježen pad podrške Putinu šest tjedana zaredom prije Bonijine objave.
U tjednu od 6. do 12. travnja, prema VTsIOM-u, državnom anketaru, potporu mu je davalo 66,7 posto ispitanih, 1,1 posto manje nego tjedan prije. Iako je riječ o brojkama koje ne ostvaruje niti jedan demokratski lider, Meduza upozorava da je neposredno prije agresije podrška bila 64,3 posto, a sve ove četiri ratne godine nije padala ispod 70 posto. Je li Bonija u pravu i opruga se počinje otpuštati?
Ruske snage u posljednja četiri tjedna (do 14. travnja) izgubile su 2,5 četvornih kilometara okupiranog teritorija u Ukrajini, tijekom prethodnog četverotjednog razdoblja (do 17. ožujka) 85 četvornih kilometara. Riječ je o malom teritoriju, ali pozornost privlači promjena trenda: Rusija je od kraha ukrajinske ljetne ofenzive 2023. godine puzajući, ali neprestano osvajala. Trenutni obrat osporava najave Kremlja da će vojnim sredstvima, ako ne uspije pregovorima, osvojiti cijeli Donbas, regiju koja se sastoji od dvije oblasti, Luhanske i Donecke.
Prvu Moskva kontrolira cijelu, ali tek tri četvrtine druge. Četvrta četvrtina poznata je kao "pojas tvrđava", linija gradova koji su utvrđeni kako bi pružili maksimalnu razinu obrane i onemogućili ruski proboj - ako agresor probije tu liniju, otvara mu se put prema Kijevu. Zbog toga Moskva u pregovorima traži da joj Kijev preda cijeli Doneck, a Ukrajina to ultimativno odbacuje. "U posljednjih nekoliko mjeseci Ukrajina je prešla s priprema za mogući sporazum na prilagodbu dugotrajnom ratu. Bojišnica se stabilizirala u fazi istrajnosti u kojoj nijedna strana ne može postići odlučujući proboj, ali obje zadržavaju sposobnost nastavka borbe", slika je koju prošlog tjedna donosi Balázs Jarábik iz agencije R.Politik nakon što je posjetio Ukrajinu.
Kremlj je 17. ožujka opovrgnuo da je Putin od vodećih ruskih poslovnih ljudi, oligarha, zatražio novac za stabilizaciju financija. "U Rusa vjere nema", da se malo poigramo parafrazama, pa zato poricanju ne vjerujemo jer je Peskov nakon toga rekao: "Jedan od sudionika sastanka rekao je da želi donirati ‘vrlo veliku svotu novca‘ državi." Ime mu je Sulejman Karimov i ponudio je 100 milijardi rubalja (oko milijardu dolara), prenose ruski mediji koji nisu pod kontrolom Kremlja. Tako, sam od sebe. Ničim izazvan. Ne bi li svatko od nas tako?
Od početka agresije Putin se hvalisao rastom ruske ekonomije koji je uistinu bio respektabilan, 2023. godine 4,1 posto, godinu kasnije čak 4,9 pa su moskovski programski agenti (botovi) širili prokremaljsku retoriku o propasti Europe i preporodu Rusije. Manje glasni stručnjaci upozoravali su da je riječ o skoku koji je posljedica prelaska na ratnu ekonomiju koja taj ritam neće moći izdržati zbog sankcija i smanjenja prihoda.
Prošle godine rast je pao na 1 posto, a MMF je upravo podigao ovogodišnju procjenu rasta na 1,1 s ranijih 0,8 posto zbog povećanja cijena nafte, što je posljedica američko-izraelske agresije na Iran (ruska vlada planirala je rast 1,3 posto). Trump je, zbog kaosa na energetskom tržištu koji je izazvala vojna avantura u koju je ušao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i na njegov nagovor, suspendirao sankcije na rusku naftu.
Anton Siluanov, ruski ministar financija i glas razuma u vladi, prije dva tjedna upozorio je poslovnu zajednicu da bi više cijene nafte (zahvaljujući Trumpu barel ruske nafte tipa Urals ovaj se mjesec prodavao za 110 dolara, u ožujku oko 50) mogle pružiti određeno olakšanje, ali da i dalje ostaju znatni pritisci za državu i privatni sektor.
Putin je 15. travnja u Kremlju okupio državno vodstvo zaduženo za financije i ekonomiju. "Statistički podaci pokazuju da, nažalost, gospodarski rast opada već dva mjeseca zaredom. U cjelini, BDP se u siječnju i veljači smanjio za 1,8 posto. Proizvodni sektori i industrijska proizvodnja u cjelini bili su u minusu, kao i sustavno važan sektor kao što je graditeljstvo", prenosi Kremlj na mrežnim stranicama Putinove riječi. Priča kremaljski car da se raduje što će čuti detaljna izvješća o trenutačnoj gospodarskoj situaciji i zašto makroekonomski pokazatelji trenutačno ne ispunjavaju očekivanja.
"Štoviše, ne ispunjavaju očekivanja ne samo stručnjaka i analitičara već i same vlade, kao i Središnje banke Rusije", naglasio je. To već djeluje kao prijetnja. Kremaljski car naglašava da "unatoč općoj gospodarskoj dinamici, nezaposlenost je i dalje niska: 2,1 posto". Ili mu nitko nije objasnio da je to posljedica mobilizacije, žrtava i ranjenih u agresiji na Ukrajinu koji više ne mogu ući na tržište rada ili su osmislili da taj podatak sugerira javnosti da nije sve tako crno.
Središnja banka potvrđuje inflaciju od 5,9 posto (tamo nitko poput hrvatskog ministra Ante Šušnjara ne dovodi u pitanje zaključke institucija), a cilj je 4 posto. Banka Rusije u petak je smanjila referentne kamate na 14,5 posto, izuzetno visoko (u europodručju su oko 2 posto) pa i dalje stvaraju pritisak na poslovne subjekte. "Još uvijek postoji znatna nesigurnost u pogledu vanjskog okruženja i parametara fiskalne politike", tumači Banka.
Prinos na 10-godišnje suverene obveznice kreće se između 13 i 14 posto (hrvatske su 3,35 posto). Ruski javni dug je blizu 20 posto BDP-a pa visoki prinosi na obveznice nisu neprihvatljiv teret proračunu, ali su pokazatelj strukturnih ekonomskih teškoća. Problem je izronio s druge strane, proračunski deficit prošle godine je bio 2,6 posto, a samo u prvom tromjesečju ove godine porastao je na 4,6 bilijuna rubalja (58,6 milijardi dolara) premašivši cilj od 3,8 bilijuna rubalja za cijelu godinu, prema podacima Ministarstva financija objavljenima prošlog tjedna, prenosi Bloomberg.
Ako se trend nastavi cijelu godinu, deficit bi porastao iznad 5 posto, što vodi fiskalnim nevoljama. Izvori bliski vladi smatraju da treba posegnuti za najjednostavnijim rješenjem radi zaustavljanja rasta proračunskog deficita, 20 posto novog poreza na prekomjernu dobit poduzećima, što će sasvim sigurno izazvati tenzije između poslovne zajednice i vlade.
U takvim okolnostima kao iznenađenje može djelovati istup Kirila Budanova, šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, bivšeg šefa vojne obavještajne službe koji stoji iza niza operacija koje su šokirale Rusiju i svijet odvažnošću i minucioznim planiranjem. Bloombergu je rekao kako vidi napredak glede mirovnog sporazuma s Rusijom. Obje strane su se dosad držale "maksimalističkih" zahtjeva u pregovorima, ali Budanov očekuje približavanje kompromisu jer sada je Rusija motivirana postići sporazum. Argumentacija mu je vrijedna promišljanja: "Za razliku od nas, oni troše vlastiti novac. To su goleme svote, riječ je o bilijunima." Kijev je upravo dobio 90 milijardi eura od EU.
Nevolja s Budanovljevom argumentacijom zasnovana je na racionalnosti i matematičnosti koje ne stanuju u glavnom uredu Kremlja još od ljeta 2021. godine. Jamestown Foundation, koji prati rusku politiku desetljećima, ide suprotiva Budanovu navodeći da Putin djeluje na logičkoj podlozi samo i isključivo osiguravanja svoje vlasti pa je opsjednut osobnom sigurnošću. "Smatra jednako uznemirujućima rizike preuzimanja odgovornosti za okončanje rata - i, posljedično, za njegovo započinjanje - kao i rizike stajanja na putu mirovnom procesu.
Strah pogoršava njegovu uobičajenu nevoljkost da donosi teške odluke, ali odugovlačenje povećava težinu njegove političke dileme", zaključuje Jamestown predstavljajući nam tako mračne dubine jednog uma zbog kojih moramo biti zabrinuti. Iz tog imaginarija proizlaze poruke ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u petak da ne postoje "konkretne inicijative za završetak ukrajinskog konflikta". Ali i dalje zaziva SAD da pokrenu bilateralne pregovore o nekim budućim, zamišljenim ekonomskim odnosima.
"Ukrajina ostaje funkcionalna na unutarnjem planu, ali njezina neprozirna politička dinamika u potpunosti se vratila. Ad hoc parlamentarne koalicije zamjenjuju stabilne većine: prljava politika vratila se u potpunosti. Vlada izbjegava teške odluke, djeluje funkcionalno, ali transakcijski. Otpornost društva postupno ustupa mjesto iscrpljenosti, dok se izazovi mobilizacije pojavljuju kao strukturno ograničenje koje se vjerojatno neće riješiti tijekom rata. Ekonomski, energetski i fiskalni pritisak traje: iako su rizici neposrednog kolapsa pretjerani, strukturne ranjivosti - uključujući trgovinske deficite, energetsku ovisnost i nedostatke u financiranju - i dalje se gomilaju", tumači Jarábik. Ističem njegovu ocjenu da bi se loše stanje ukrajinskog energetskog sustava moglo pokazati presudnim uoči sljedeće zime. Da, smatra da će rat trajati i iduće zime.
Obje su strane suočene s ozbiljnim problemima, i to bi Budanovljevu najavu činilo realnim ishodom kad s druge strane ne bi bio Putin, zarobljenik vlastite povijesne misije, što ga povezuje s Trumpom.
Rusija je zašla u opasno područje, vlast ne smije prekinuti agresiju bez vidljivog, velikog uspjeha. Ukrajini ne preostaje nego braniti se najbolje što može i pregovarati kada se - ako - pregovori uz posredovanje SAD-a vrate. "Ako" nas podsjeća da postoji opcija da Trump zaglibi u Iranu i potpuno izgubi interes za Ukrajinu (od početka američko-izraelske agresije samo je jednom potpredsjednik JD Vance, koliko sam zamijetio, upozorio da treba nastaviti rusko-ukrajinske pregovore, nitko drugi).
Rusija ostatke optimizma izvlači iz prošloljetne izjave kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yia u Bruxellesu da Peking ne smije dopustiti poraz Rusije. Važna je kineska saveznica, podređena ali saveznica, i jamči sigurnost na zapadnim granicama izloženim muslimanskim zemljama: Kazahstan je prije desetak dana osudio 19 aktivista koji su prosvjedovali zbog kineskog tretmana islamske manjine.
Jana Kobzová iz Europskog vijeća za međunarodne odnose (ECFR) upozorava Europu, koja će morati otvoriti dijalog s Moskvom i pokušati, za razliku od Trumpovih pregovarača, pronaći model rješenja krize. U te pregovore, tumači, ne smijemo ući iz pozicije energetske slabosti, koja je realnost, jer će u tom slučaju Putin nastupiti s maksimalističke pozicije izbjegavajući kompromis.
"Što Rusija ima slabije karte (i tako se taj Trumpov argument, kojim je u veljači prošle godine napao Zelenskog u Ovalnom uredu, uvukao u diskurs međunarodnih odnosa) glede energetike u odnosu prema Europi, to se stvaraju uvjeti za našu snažniju pregovaračku poziciju. Jedno je raspravljati o ruskim opskrbama energijom ako je Moskva uskraćena za druge izvozne opcije ili ako je 95 posto europskih potreba već pokriveno iz drugih izvora, uključujući domaće zelene opcije. Sasvim je drugo - ako ne i zaluđeno - očekivati da Kremlj neće iskoristiti stanje na svjetskim tržištima nafte i plina kako bi od Europe iznudio bolne ustupke", piše Kobzová.
Bilo bi lijepo da se ostvari plan Kirila Budanova. Mislim da neće. Dopustite mi kratku privatizaciju, prije dvije godine sam u Globusu napisao da ćemo još dugo pisati "Na istoku ništa novo", rat i dalje. Ne volim kad sam u pravu u takvim situacijama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....