‘Gospođo, to vam je isto!‘, ‘Ja mislim da nije!‘, ‘Ali je!‘: u splitskom dućanu planula rasprava! Evo što ispada istina

"Uzela sam celer, imate li selen?" - upitala je Splićanka u jednoj splitskoj trgovini.

"Gospođo, to vam je isto, celer i selen" - odgovara prodavačica.

"Jeste sigurni? Ja mislim da nije skroz isto..." - uzvraća mušterija.

"I ja sam mislila da nije, ali ispada da je..." - domeće treća gospođa, koja se zatekla u trgovini.

"Razlika je samo u tome koristite li korijen, stabljiku ili list" - tumači prodavačica.

"Ali selen koji dobivam iz domaćeg vrta je neusporedivo manji i sitnijih listova od ovoga što tvrdite da je isto selen, premda je ogromni celer?" - zbunjeno uzvraća Splićanka s početka priče, na što su se sve tri nasmijale.

"Istina, zbunjujuće je. Ne izgleda isto, a ispada da je isto..." - zaključila je svjedokinja ove kupnje, dok je gospođa odlazila kući s celerom, zacijelo i dalje sumnjajući je li to baš - isti onaj selen?! 

Jesu li celer i selen jedno te isto? Evo što kažu izvori:

Što je celer?

Botanička klasifikacija:

Latinski naziv: Apium graveolens

Porodica: Apiaceae

Varijante celera:

Korjenski celer – koristi se za variva, juhe, pire

Stabljičasti celer – često se koristi sirov, kao snack

Lišćasti celer – daje intenzivan okus juhama, umacima i varivima

Aroma:

Izrazito aromatičan, jak, pomalo pikantan okus.

Što je selen?

“Selen” je narodni, kolokvijalni naziv za listove celera. Iako nije botanički ispravan termin, vrlo je raširen i često korišten u svakodnevnoj komunikaciji, navodi limun.com.hr. 

Celer je dvogodišnja biljka s vrlo snažnim široko vretenastim korijenom. Prve godine razvija bogatu rozetu velikih prizemnih listova, a druge godine između listova izraste uspravna, razgranjena stabljika, visoka i do 120 cm.

Upravo je izgled celera ono što najviše zbunjuje, posebno u Dalmaciji, gdje je većina navikla na tzv. vrtni selen, čija je stabljika razgranana i visoka 40 do maksimalno 80 cm. Njegovi listovi su tamnozeleni i perasto razdijeljeni, a listići su klinastog oblika i na vrhu nazubljeni.

Čini se da, zapravo, pomutnju stvaraju dvije različite sorte celera: celer u stabljici ili celer rebraš/ bjelaš (Apium graveolens var. graveolens), te celer korjenaš (Apium graveolens var. rapaceum).

Iako su vrlo bliski rođaci, poljoprivrednici uzgajaju celer rebraš zbog jestivih listova i stabljike, a celer korjenaš zbog njegovog korijena. Celer rebraš se može se koristiti i sirov, a celer korjenaš, na kojega smo više navikli u Dalmaciji, koristi se u varivima i juhama.

Ljekovita svojstva i primjena

Celer je ljekovit i kada ga uzimamo kao hranu i začin, za što se koristi korijen i zeleni nadzemni dio, prvenstveno listovi.

Prema starim zapisima, koristili su ga još stari Grci i Rimljani, a opisuje ga i preporučuje kao ljekovitu biljku i sv. Hildegarda od Bingena.

Celer je od davnine poznat i u našem narodu, naročito kao afrodizijak, pa postoje i uzrečice: "Kad bi žena znala što celer čini muškarcu, išla bi ga tražiti po cijelom svijetu". Ili: "Kad bi muškarac znao celerovo djelovanje, zasadio bi njime cijeli vrt", piše živim.hr.

Značajno je naglasiti da celer obiluje vitaminima A, B, C i E, a liječi i pomaže kod niza bolesti - bolesti nastale pomanjkanjem vitamina A, B, C i E; giht i reuma; potiče izlučivanje mokraće, izbacuje pijesak i kamence iz bubrega i mjehura; liječi plućni katar s napadima straha i grčeva u prsima, razne kožne bolesti, djeluje protiv temperature, pospješuje cirkulaciju; utječe na rast i njegu kose i - još jednom - celer je najsnažniji afrodizijak.

Bolesnici oboljeli od upale bubrega ne smiju uzimati celer, a ne preporučuje se ni trudnicama. Srčani bolesnici smiju uzimati celer u manjim količinama, samo kao uobičajeni začin.

Celer u različitim primjenama

ČAJ - 2 čajne žličice isjeckanog celerovog korijena preliju se s 1/4 litre hladne vode i polagano se grije dok zakipi; nakon 5 minuta procijedi se. Pije se po 2 šalice dnevno. Na isti se način priređuje i čaj od celerovog lišća, ali se on brzo grije do vrenja i odmah se procjeđuje.

KUPELJ - sitno se isjecka 200 g celera (korijen i listovi) i ostavi se preko noći u 3 litre hladne vode; ujutro dobro podgrijemo te koristimo kao kupke za ruke i noge, 1 x dnevno, kroz 2 tjedna.

SOK - najljekovitiji je svježe iscijeđeni sok korijena, lista i stabljike; u odnosu na korijen uzme se manje listova, jer oni daju gorak okus. Čisti celerov sok pije se 3 x na dan po pola šalice, 15 minuta prije jela; može se pomiješati i s nekim drugim sokom.

LJEKOVITA KAŠICA - sitno ribani celerov korijen i jedna domaća jabuka izmiješaju se sa 50 g samljevenih oraha i 2 žlice meda od kadulje: kašica se preporuča tri puta tijekom dana, neposredno prije glavnih obroka, kao lijek protiv kožnih bolesti.

OBLOZI - sitno nasjeckani korijen i listovi celera kuhaju se u vinu dok se dobije kaša: tu kašu stavljamo kao oblog u slučaju poteškoća s mjehurom, piše živim.hr. 

NJEGA KOSE - načini se uvarak od celerovih listova i stabljike zajedno s listovima čička i breze; opere se kosa i osuši, bez ispiranja. Osim njege, ova mješavina potiče i rast kose.