Koliko vam se puta dogodilo da prođete kroz vrata i ne znate što ste htjeli? Postoji razlog zašto mozak reagira tako

Sigurno vam se već dogodilo - uđete u sobu i potpuno zaboravite zašto ste tamo došli. Ovaj zbunjujući fenomen koji muči ljude diljem svijeta ima i svoje znanstveno objašnjenje, zahvaljujući istraživanjima provedenima na Sveučilištu Notre Dame u SAD-u.

Profesor psihologije Gabriel Radvansky otkrio je da prolazak kroz vrata služi kao "granica događaja" u našem umu. Kada prelazimo iz jedne prostorije u drugu, naš mozak automatski "arhivira" prethodnu epizodu aktivnosti i priprema se za novu. To objašnjava zašto nam je teško prisjetiti se odluke ili namjere koju smo formirali u drugoj prostoriji.

Što su pokazali eksperimenti?

U prvom eksperimentu, koji je bio osmišljen kako bi se istražio fenomen zaboravljanja pri prolasku kroz vrata, znanstvenici su kreirali sofisticirano virtualno okruženje. Sudionici su se kretali kroz ovaj digitalni prostor, izvršavajući zadatak prenošenja različitih objekata iz jedne virtualne prostorije u drugu. Rezultati ovog inovativnog istraživanja bili su iznenađujući i vrlo indikativni. Pokazalo se da su ispitanici značajno češće zaboravljali što točno nose nakon što bi prošli kroz virtualna vrata, u usporedbi s situacijama kada bi prelazili istu udaljenost, ali ostajući unutar iste prostorije.

Ovaj efekt bio je konzistentan kroz cijelo istraživanje, pružajući snažne dokaze o utjecaju prostornih granica na naše kognitivne procese. Zanimljivo je da su sudionici često izražavali zbunjenost i iznenađenje kada bi shvatili da su zaboravili detalje o objektima koje su nosili, što dodatno naglašava nesvjesnu prirodu ovog fenomena.Drugo istraživanje provedeno u stvarnom okruženju potvrdilo je iste rezultate. Sudionici su češće zaboravljali sadržaj kutija koje su nosili nakon prelaska kroz vrata, nego kada su prelazili istu udaljenost unutar iste prostorije.

Half opened door into the modern cozy home interior

/Shutterstock

Drugo istraživanje, provedeno u stvarnom okruženju, dodatno je potvrdilo rezultate dobivene u virtualnom eksperimentu. Ovaj put, znanstvenici su osmislili kontrolirane uvjete u realnom prostoru, gdje su sudionici morali prenositi kutije s različitim predmetima kroz prostorije. Rezultati su bili zapanjujuće slični onima iz virtualnog okruženja. Pokazalo se da su ispitanici značajno češće zaboravljali sadržaj kutija koje su nosili nakon što bi prešli kroz vrata, u usporedbi sa situacijama kada bi prelazili istu udaljenost, ali ostajući unutar iste prostorije.

Ovo otkriće dodatno je učvrstilo teoriju o "granicama događaja" i njihovom utjecaju na pamćenje. Zanimljivo je da su sudionici često izražavali iznenađenje kada bi shvatili da su zaboravili što nose, što ukazuje na nesvjesnu prirodu ovog fenomena. Istraživači su također primijetili da je efekt bio izraženiji kod složenijih zadataka, sugerirajući da je kognitivno opterećenje važan faktor u ovom procesu.

Zašto se to događa?

Prema znanstvenicima, ovaj fenomen nije povezan s fizičkim prostorom već s načinom na koji naš mozak organizira sjećanja i iskustva. Kada prolazimo kroz vrata, mozak označava kraj jedne "epizode" događaja, nakon čega stvara novu mentalnu datoteku za nadolazeća iskustva, dok se prethodne informacije privremeno arhiviraju i pažnja se preusmjerava na novo okruženje.

Znanstvenici su otkrili nekoliko strategija koje mogu pomoći u prevladavanju ovog efekta, pri čemu je najvažnije verbalno ponavljanje cilja prije ulaska u novu prostoriju, uz vizualizaciju zadatka tijekom kretanja te fokusiranje na jednu stvar umjesto višestrukih zadataka. Zanimljivo je da čak i povratak u originalnu prostoriju ne poboljšava pamćenje, što potvrđuje da je riječ o kognitivnom procesu, a ne o kontekstualnom utjecaju prostora.

Ovo otkriće ima značajne implikacije za različita područja, od obrazovanja do dizajna radnih prostora. Arhitekti i dizajneri već koriste ove spoznaje pri planiranju prostora kako bi optimizirali kognitivne performanse u školama i uredima.

Razumijevanje "efekta prolaska kroz vrata" ne samo da objašnjava svakodnevne trenutke zaboravnosti, već nam pruža i alate za bolje upravljanje našim pamćenjem. Sljedeći put kada zaboravite zašto ste ušli u sobu, znajte da nije riječ o vašoj rastresenosti - to je samo vaš mozak koji radi svoj posao organiziranja informacija na najbolji mogući način.