Znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyju analizirali su podatke koje su prikupili, prateći 59.078 odraslih osoba uključenih u projekt. Pomoću nosivih uređaja sustavno su praćeni njihovi obrasci spavanja i tjelesne aktivnosti, a preko upitnika praćeni su obrasci prehrane.
"Nekoliko malih promjena u svakodnevnim navikama moglo bi vam produljiti život i do gotovo deset godina!", pokazuje novo istraživanje objavljeno u uglednom časopisu The Lancet.
Pokazalo se da već vrlo male, svakodnevne promjene, ako se kombiniraju, mogu donijeti oko jedne dodatne godine života. To uključuje:
1. dodatnih pet minuta sna dnevno,
2. dodatne dvije minute umjerene tjelesne aktivnosti dnevno, bilo kroz vježbanje ili opće kretanje,
3. blago poboljšanje kvalitete prehrane ili porast indeksa kvalitete prehrane za pet bodova.
Poboljšanje prehrane može, primjerice, značiti pola porcije povrća više dnevno ili 1,5 porcija cjelovitih žitarica.
Veće, ali i dalje umjerene promjene, poput dodatne 24 minute sna dnevno, 3,7 minuta više tjelesne aktivnosti i porasta kvalitete prehrane (za oko 23 boda) povezane su s čak četiri dodatne godine života.
Najveći učinak zabilježen je kada su se istovremeno poboljšala sva tri čimbenika. U tom slučaju, istraživači su procijenili da se životni vijek može produljiti i do devet godina.
Autori studije zaključuju da i vrlo male, realno ostvarive promjene u ponašanju povezane sa snom, kretanjem i prehranom mogu predstavljati snažnu i izvedivu strategiju za produljenje života barem za godinu dana.
Za značajnije smanjenje rizika od kroničnih bolesti potrebne su nešto veće promjene. Ipak, upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se rezultati primijene u službenim zdravstvenim smjernicama.
Istoga dana objavljeno je i slično istraživanje koje je pokazalo da male promjene u tjelesnoj aktivnosti značajno smanjuju rizik od smrti. Pet dodatnih minuta umjerene aktivnosti dnevno, poput hodanja, povezano je s 10-postotnim smanjenjem smrtnosti kod osoba koje se inače kreću oko 17 minuta dnevno. Kod manje aktivnih osoba rizik se smanjio za 6 posto.
Studija, provedena na 135.000 odraslih u Švedskoj, SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazala je i da smanjenje sjedilačkog vremena za 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od smrti za 7 posto kod osoba koje sjede oko 10 sati dnevno. Kod onih koji provode oko 12 sati dnevno sjedeći, isto smanjenje povezano je s padom rizika od 3 posto.
Najveću korist imale su osobe iz najmanje aktivne petine sudionika, kod kojih je već pet dodatnih minuta kretanja dnevno donijelo značajne zdravstvene prednosti. Ukupno gledano, dodavanje 10 minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno povezano je s 15-postotnim smanjenjem ukupne smrtnosti kod većine odraslih, dok je smanjenje sjedilačkog vremena za jedan sat dnevno povezano s 13-postotnim padom rizika od smrti, prenosi Fox News.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....