Prekomjerno "surfanje" kod djece luči endorfin, koji ima efekt morfija, tj. drogiranja - ograničite im uporabu mobitela!

Za doktora Ranka Rajovića mnogi tvrde da je najveći stručnjak u regiji po pitanju odgoja djeteta – njegov sistem učenja NTC podržava zdrav razvoj mozga kod djece, razvija dječji potencijal a igre namijenjene mališanima drži ključnim čimbenikom za razvoj njihove inteligencije.

Naslov jedne od njegovih knjiga: IQ djeteta – briga roditelja, upućuje na važnost odgovornog i aktivnog roditeljstva za mentalni razvoj djece, piše Radiosarajevo.ba., prenosi Zadovoljna.

Jedan od najvećih problema s kojima se susreću mnogi roditelji danas je pretjerano korištenje mobilnih telefona. Pritisak vršnjaka i potrebe komunikacije najčešći su argumenti da roditelji djetetu nabave pametni telefon, ali ubrzo se suočavaju s problemom da dijete svu svoju pažnju usmjerava na ekran - umesto na realni svijet.

- Pobornik sam moderne tehnologije, ali ako znamo što tehnologija radi našem djetetu, treba da se zamislimo. Roditelji znaju – dijete kad dobije mobilni telefon bez njega više ne može živjeti. To je zato što mozak kao organ za preživljavanje mora da učiti da bi preživio. Svaki put kad mozak nešto novo nauči, luči hormone sreće – endorfine. To je biološka nagrada kad nešto savladamo. Kad dijete prohoda svojih prvih par koraka u životu, ono je tada puno tih hormona sreće. Kad protrči, nauči plivati, voziti bicikl… Baš svaki put kad nešto novo nauči, stižu hormoni sreće. Velika količina sreće javlja se kad dijete krene u školu. Radili su testiranja; taj veliki endorfin dobije se pet-šest puta u životu. Mali endorfin dobije se jednom dnevno ili u dva dana - kazao je Rajović jednom prilikom.

Kad dijete dobije telefon, događa se sljedeće: kada prijeđe jedan nivo igrice dobije endorfin, drugi nivo – ponovo endorfin, treći nivo – endorfin, i tako dalje…

- Za deset minuta deset puta se javi hormon sreće, što nije fiziološki. I onda mama zove na večeru, a dijete kaže – čekaj još malo. Ili kaže da nije gladno. Endorfinski receptori su kao morfijumski receptori – dijete kao da se drogira. Roditelji toga nisu svjesni - ukazuje stručnjak.

Njegov je savjet: ne kupujte djeci mobilne telefone, a ako ste ih već kupili, ograničite korištenje, napravite granicu – pola sata.

Iskustvo roditelja, međutim, bilježi da dijete spontano traži način za zloporabu te situacije: primjerice, odlaze u kupaonicu, zaključaju se i petnaest minuta igraju. Neka deca se noću bude da bi igrala igrice dok roditelji spavaju; zato ujutro ne mogu ustati normalno, ni ići u školu. Igraju se po dva-tri sata dnevno i ne mogu se više riješiti telefona, napominje.

- Kad im stotine informacija u toku dana stiže u mozak, taj mozak treperi. A onda netko očekuje da će dijete učiti i čitati knjige: neće. Tako nastaje problem - kazuje Rajović, koji radi na rješavanju putem razvoja aplikacije koja će djeci ograničavati pretjeranu uporabu mobitela. Smatra i da je rješenje blizu.

- U okviru programa Erasmus + radimo projekt u Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj, Italiji i Francuskoj. Tražili su mi da dam deset prijedloga za rješenje ovog velikog problema. Jedno od njih je aplikacija koja će biti dostupna i u BiH. Radi po principu da dijete na mobilnom telefonu ima funkciju telefoniranja i sms-poruka. Na ekranu ima još samo zeleni krug NTC, a kada klikne na njega, otvaraju mu se sve ostale aplikacije. Ima pola sata za njihovo korištenje: deset minuta na Youtubeu, pet minuta Instagrama i slično, dijete bira; no, kad prođe 30 minuta, nema više ništa do sutra. Jedina šansa da dobije bonus od 20 minuta je da dijete prijeđe četiri kilometra, znači uvjet je da se kreće - približava stručnjak za dječji mozak. Napominje i da postoji opcija da roditelj prati aplikaciju jer djeca imaju lukave mehanizme prijevare, kako bi više vremena uranjali u svoj, u osnovi, štetni hobi: prekomjerno surfanje na mobitelu.

- Problem je što je svaka nova generacija malo slabija. Motorički su lošija, slabija im je pažnja i koncentracija, ne mogu pisati, niti učiti. Pitanje šta će biti za deset godina ako ne budemo ništa promijenili. Kakva će biti naša djeca kad odrastu i kad se bude od njih očekivalo da budu gospodarski produktivna? Moramo pripremati djecu za budućnost - poručuje doktor ranko Rajović.

--