Malo tko ne bi poželio doživjeti zaista duboku starost ako je prate dobro zdravlje i mentalna bistrina. Vitalni američki profesor nutricionizma, koji u životnom kalendaru broj već punu 101 godinu, tvrdi kako mnogi mogu imati dug, zdrav i kvalitetan život ukoliko slijede sedam zdravih navika za koje tvrdi da im on duguje svoju dugovječnost.
Dr. John Scharffenberg, honorarni profesor na Sveučilištu Loma Linda u Kaliforniji, nedavno je u seriji razgovora i videima objavljenima na YouTubeu otkrio savjete za dobro zdravlje i dugovječnost, piše Daily Mail.
Nije bitna genetika
Rođen u prosincu 1923. godine, dr. John još uvijek je potpuno neovisan, putuje svijetom, vozi automobil i bistre je pameti, kako to običavamo reći. On je živi primjer zdravstvenih koristi kojima mogu rezultirati njegove navike u prehrani i životnom stilu.
Dr. Scharffenberg odbacuje ideju da genetika igra važnu ulogu u njegovoj dugovječnosti, ističući da mu je majka umrla u šezdesetim godinama života od Alzheimerove bolesti, otac mu je podlegao srčanom udaru u dobi od 76 godina, a John je poprilično nadživio i obojicu svoje manje aktivne braće.
Ovaj stručnjak za nutricionizam vjeruje da praćenje njegovih sedam jednostavnih pravila može pomoći u preveniranju kardiovaskularnih oboljenja povezanih sa starenjem poput srčanih udara, moždanih udara i dijabetesa, koji su vodeći uzroci oboljenja i smrtnosti u razvijenim zemljama, te dulje živjeti.
1. Nikad nemojte pušiti
Kad je pušenje u pitanju, dr. Scharffenberg jednostavno kaže – ne činite to. On nikad nije pušio i kaže kako su opasnosti od duhana jako dobro poznate i dokumentirane. Pušenje dokazano oštećuje gotovo svaki organ u tijelu i jedan je od najvećih uzroka bolesti i smrti koje se mogu spriječiti.
2. Odrecite se alkohola
Uz to što je nepušač, dr. Scharffenberg se suzdržava i od konzumacije alkohola. Premda istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija alkohola ili neka pića mogu imati određenih koristi, vremešni američki nutricionist upućuje na studije koje sugeriraju da i minimalna konzumacija alkohola predstavlja povećani rizik za maligne bolesti. To je u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, koje naglašavaju da je nekonzumiranje alkohola najsigurniji izbor.
3. Aktivnost je vrlo važna
Održavanje tijela aktivnim od velikog je značaja, naročito nakon 40. godine života. ‘Premda sam nutricionist, smatram da je aktivnost važnija od prehrane‘, kaže dr. Scharffenberg i dodaje kako vjeruje da najvažnije razdoblje života za tjelovježbu srednja životna dob, od 40. do 70. godine života.
Tada je, prema njegovom mišljenju, tjelovježba potrebna jer je to vrijeme kad se ljudi obično opuste, imaju više novca, kupuju više hrane, više sjede i jedu, a to je pogrešan način. Njegove omiljene aktivnosti su vrtlarenje i žustra šetnja, a citira i istraživanje koje pokazuje da ljudi koji dnevno prohodaju više od 3,2 kilometra imaju upola manju stopu smrtnosti od onih manje aktivnih.
4. Bez grickanja između obroka
U srži pravila dr. Scharffenberga je da najveću razliku čini ono što jedemo i održavanje zdrave tjelesne težine. Preporučuje obroke jesti u određeno vrijeme, bez grickanja između njih, konzumirati raznovrsnu prirodnu, neobrađenu hranu u količinama koje omogućavaju održavanje idealne težine, to je sve što je potrebno znati.
Pobornik je i povremenog posta od kojeg ima zdravstvenih koristi. Njegov posljednji dnevni obrok je u rano poslijepodne i ne jede ništa do 6.30 sati sljedećeg jutra.
5. Razmotrite izbacivanje mesa
Kao član Adventističke crkve sedmog dana, dr. Scharffenberg je od djetinjstva na vegetarijanskoj prehrani. Premda je kasnije probao meso, nije ga jeo od 20. godine života i prati potpuno biljnu prehranu, uključujući mlijeko i jaja. Među njegovim omiljenim namirnicama su mango, krumpiri, makadamija i drugi orašasti plodovi i sjemenke. Kaže kako je vegetarijanska prehrana optimalna jer konzumacija previše mesa povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
6. Smanjite unos zasićenih masti
Ovo pravilo povezano je s prihvaćanjem vegetarijanske prehrane, odnosno izbacivanjem mesa, jer jako puno zasićenih masnoća dolazi upravo od mesa poput govedine, svinjetine i peradi. Izbacivanje životinjskih masnoća je, tvrdi dr. Scharffenberg, najjednostavniji način izbjegavanja rizika povezanog s konzumiranjem zasićenih masnoća, poput visokog krvnog tlaka i kolesterola.
7. Suzdržite se od slatkiša
Američki nutricionist naglašava jasnu povezanost između konzumacije šećera i povećanog rizika od srčanih i drugih oboljenja vezanih uz gomilanje kilograma. Preporučuje prilagođavanje recepata kako bi se smanjio unos šećera, sugerira, primjerice, da se zaslađeni sirupi na palačinkama i vaflima zamijene voćem i kremom od indijskih oraščića.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da šećeri ne čine više od deset posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, odnosno manje od 12 čajnih žličica dnevno. Smanjenje unosa šećera na manje od pet posto dnevnog unosa energije (šest žličica, odnosno 25 grama), ima još veće zdravstvene koristi.
Neka od pravila dugovječnosg dr. Scharffenberga zasigurno bi nam svima pripomogla kvalitetnijem i zdravijem životu, a vjerojatno i većem broju svjećica na rođendanskim tortama...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....