GENOVA BOAT SHOWFerrari i Azimut udružili su snage za stvaranje broda kakav svijet još nije vidio

Ferrari i Azimut udružili su snage za stvaranje broda kakav svijet još nije vidio. To se moglo čuti na ekskluzivnoj prezentaciji prvoga dana 66. nautičkoga sajma u Genovi, otvorenog u četvrtak. Čelni ljudi tih dviju uglednih kompanija dolili su ulje na vatru talijanske supremacije u svijetu nautike i otkrili pojedinosti projekta koji će idućih godina puniti stupce svjetskih medija.

Na valu zelene revolucije primjenom karbonskih vlakana olakšali su standardni Azimut 72 Fly za punih šest tona, ubacili mu motore snage 4000 konja kako bi mogao ploviti brzinom od 30 čvorova i biti dostojan servisni brod za čudo koje tek dolazi.

Ferrarri hypersail futuristički je 30-metarski katamaran s hidrokrilima, 100 kvadrata solarnih panela po palubi i bokovima i sklopivim vjetrenjačama na krmi i dovoljno energije za oploviti svijet. Na njemu će Azimutovi inženjeri u pogonu u Livornu isprobati sve što znaju i ujedinjeni s majstorima iz Maranella svima pokazati čija majka crno-žutu vunu prede.

Vratio se Marco Polo. Nažalost, ne dugopoljski Šegvićev već kalabreški škver Aschenez, koji inače gradi glisere Invictus i Capoforte. Otvorili su novu nišu s adventure linijom glisera i pritom uzeo ime legendarnog našijenca. Ime škvera nije izravno povezano sa Židovima Aškenazima, već s biblijskom predajom o Noinom praunuku, navodno prvome nautičaru i kralju te regije.

Dok je naški Marco Polo baštinio tradicionalne talijanske forme, ovaj je moderan gliser zavodljivih linija i snažnih vanbrodskih motora ono što tržište sada traži. Grade se u formatima od 10 i 12 metara i svakako imaju svijetlu budućnost. Cijena s motorima i opremom je od 400 tisuća eura naviše.

Tamošnji klasici poput Cantieri Mimi također prolaze evoluciju, pa je tako prekrasni model Libeccio 13,5 dobio raskošniji raspored palube, te potpuno gliserski podvodni dio za nevjerojatnu brzinu od 30 čvorova.

Tako i Apremare Gozzo 42 izgleda sve više jahtaški, a sve manje tradicionalan. S tamnim staklima, IPS motorima i svim blagodatima tehnologije prava je mjera za prikrivene milijunaše jer za promjenu vlasničkog lista traži uplatu od kojih milijun eura, nešto više od Mimija.

Brodograditelji jedrilica također tipuju na milijunaše pa se natječu s modelima od 60, 70 stopa koje bi teško pristale u većinu hrvatskih marina. Grand Soleil je tako premijerno izložio model 80 Plus od 26 metara vrijedan preko 5 milijuna eura. Na krmi mu se slobodno može igrati badminton.

Beneteau First 60 sa svojom cijenom od dva milijuna eura dođe kao neki diskont. Srećom, bilo je i nešto manjih noviteta poput Dufoura 39, s cijenom od 200 tisuća, u rangu garsonijere na dalmatinskoj obali.

Među motornjacima i dalje caruje Azimut jer udara iz svih smjerova. Osim marketinške akcije s početka teksta, donosi osvježenje u raznim poljima. Ekološki osviještenima nudi liniju Seadeck s recikliranom pričom, a teškašima je mamac Grande 44 M, tridesetak milijuna eura vrijedna krstarica po mjeri Kriljana koji takav brodić u Hrvatskoj slože za trećinu cijene.

San Lorenzo je pravim klasičarima ponudio pravu retro jahtu visoke krme She/00, 25 metara povratka u šezdesete godine prošloga stoljeća po cijeni od 7 milijuna eura.

Za mlade i siromašne nautičare Sessa je donijela osvježenje u obliku glisera Key Largo 25, najmanjeg s bočno otvorenom stranom i nizom privlačnih detalja poput jastuka na ogradi. Tu će biti dovoljno stotinjak tisuća eura.

Talijani imaju i još povoljnih opcija, poput Ranierija Renegade 22 u big game varijanti s tri bazena za ješku i nosačima štapova. Komplet se može složiti već za 65 tisuća eura što je za taj egzotični sport prilično mala ulaznica.

Svijet gumenjaka zahtijeva poseban tekst, a tu su Talijani posebni majstori, pogotovo u dužinskom natjecanju.

Poljaci i dalje uporno nastupaju na zajedničkim štandovima donoseći malo kontinentalnog duha u Sredozemlje. Solarni aluminijski katamaran Meduza, gliser Massiv napucan opremom i motorom od 300 konja, te električni brodić Meva, slatkovodna egzotika s lijepo uređenim interijerom.

Hrvata ima dosta po štandovima i brodovima principala, a i zainteresiranih kupaca jer je Genova mjesto gdje se mogu isprobati novi modeli koji još ne pristižu do domaćih sajmova i marina. Dok se zahvaljujući organizatorima iz Talijanske agencije za promicanje trgovine (ICE) koji su nas ugostili, s nostalgijom prisjećamo vremena kad su hrvatski brodograditelji s izvoznim ambicijama nastupali u Genovi, danas se tamo redovito ukazuje samo Kufner sa svojim čarterskim jedrilicama.

Od ukazanja vrijedi spomenuti i noćni show s dronovima koji u tvrdo katoličkoj Italiji na nebu nije projicirao vjerske simbole već propele i siluete brodova, na zadovoljstvo okupljenih uzvanika.
Više sa sajma u Genovi donijet ćemo na portalu i u idućem izdanju Otvorenog mora.