Lanjska nautička sezona spada u one koju bi ljudi iz čarterskog biznisa najradije zaboravili, ili je barem svrstali u slučajnu iznimku, jer je donijela prvi veći podbačaj u broju iznajmljenih plovila od preko 20 posto. I to najviše u srpnju i kolovozu, dakle u financijski najizdašnijim mjesecima, odnosno samom srcu sezone. Razlozi takvog pada u branši koja je dugo samo rasla, traženi su u ratu u Ukrajini koji je zabrinuo ljude, posljedičnom jačanju ekonomske krize, našim previsokim cijenama u odnosu na konkurenciju... Svi su ipak iskazivali nadu da će se u 2025. godini slika popraviti nabolje. U trenutku pisanja ovoga teksta, čarterske flote već su poslovno doplovile do 22. srpnja, dakle duboko zašle u ljeto, pa smo provjerili kakvo im je prolazno vrijeme.
Neveseli trend
– Ni brojke ni trend ne daju razloga za zadovoljstvo, osobito kada je riječ o vrhu sezone. Prva polovica srpnja bila je slična lanjskoj, a lanjska je imala podbačaj od oko 20 posto prema godini prije. Druga polovica srpnja, nažalost, lošija je od prve i za oko 5-6 posto manja od lanjske. Dakle, nismo uspjeli popraviti trend nabolje, nego on i dalje ide silazno, što nikako nije dobro – kaže nam Paško Klisović, predsjednik Udruženja nautičkog turizma HGK-a. Dodaje kako ni kolovoz ne nudi previše optimizma, jer stanje rezervacija upućuje da će prije biti nešto lošiji od lanjskoga nego bolji. Na upit o razlozima takvoga stanja u sektoru koji je donedavno istican kao jedan od najperspektivnijih s obzirom na naše komparativne prednosti, Klisović će reći da smo, puštajući ga da raste bez strategije, uspjeli sami sebi izmaknuti skale napretka i pogurati ga nizbrdo.
– U zadnjih par godina imali smo ozbiljan rast cijena u svim segmentima nautičkog turizma, od cijena vezova u marinama i na bovama, cijena održavanja plovila, njihova čišćenja u smjenama nautičara, osiguranja... Da i ne spominjem visoki rast cijena u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima, po čemu smo došli na loš glas u svim destinacijama iz kojih nam gosti dolaze. U cijelom tom kolopletu, samo cijene najma plovila ostale su gotovo iste ili su neznatno veće. Razlog je što su jedino vlasnici čarterskih flota, barem dosad, bili suočeni s negativnim odjekom svega spomenutog u vidu smanjenja bukinga. A istodobno su jedini izloženi i izravnoj konkurenciji drugih zemalja s jakim nautičkim turizmom, ponajprije Grčke, pa su morali paziti na konkurentne cijene najma. I što je rezultat? Zbog rasta cijena svih troškova poslovanja i pratećih usluga, te posljedičnog smanjenja bukinga, nama zadnjih godina rezultati poslovanja postaju sve lošiji. Često na granici održivosti. A svima drugima, koji se zapravo naslanjaju na poduzetničke napore vlasnika čarterskih flota koji snose i najveći rizik, dobit je rasla. To baš nije logično, a niti održivo. Jer pad broja nautičara, kojem svjedočimo, nužno će se preliti na sve, svi će početi knjižiti minus trendove. Mislim da se to već ove godine i događa.
Grčki izazov
Kao dodatni loš faktor za atraktivnost Hrvatske u nautičkom turizmu, koji je posljednje tri godine itekako vidljiv i u brojkama, Klisović ističe veliki iskorak nautičkog sektora koji se dogodio u Grčkoj. Oni su, naime, tijekom epidemije COVID-a uspjeli dobiti potporu EU-a u visini 50 posto za program rasta i obnove svoje nautičke flote, pa je ona u posljednje tri godine povećana za 1500 plovila. Pritom su čarterske tvrtke ta plovila plaćale doslovno u pola cijene, čime su značajno povećale svoju konkurentnost. Rezultat je jasno vidljiv kao trend na štetu Hrvatske.
– Jedna od najvećih plaftormi za buking plovila na Mediteranu, čije se brojke uzimaju kao poslovni indikator, navodi da je od svih rezervacija 2023. godine na hrvatski Jadran otpadalo 34 posto, na Grčku 31 posto, dok su ostatak dijelile sve duge zemlje. Lani se trend već počeo mijenjati – i Hrvatska i Grčka imale su jednaki udjel od 31 posto. No, ove godine, kada su sva nova grčka plovila ušla u ponudu, Grčka ima udjel od 36 posto, a Hrvatska 27 posto. Doživjeli smo, dakle, pad i čisto prelijevanje gostiju. Naravno, dijelom zbog svojih loših poteza, ali i dobrih koje su povukli Grci. Jer tu je mahom riječ o aviogostima koji su njima ključni, jer nisu autodestinacija. Njih su nam oduzeli niskim cijenama letova koje su ugovorili iz brojnih emitivnih tržišta, od SAD-a, Kanade, Skandinavije... A kako su nova plovila kupljena uz 50 posto popusta, vlasnici flota lako su mogli cijenu leta ukalkulirati u cijenu ukupnog aranžmana i osigurati da on ne bude skuplji od najma u Hrvatskoj.
Ponavljanje razreda
Vlasnik splitske čarterske tvrtke Croatia Yachting Domagoj Milišić, također nije zadovoljan rezultatima ovogodišnje nautičke sezone, jer nam se u slabijoj verziji ponavlja prošla godina koja je već donijela podbačaj više od 20 posto. Kurs nam, dakle, nije dobar. Osim svih spomenutih negativnih faktora takvog scenarija, on posebno naglašava i utjecaj obližnjih ratova, te razvojni zastoj Njemačke i cijelog prostora EU-a, što psihološki snažno djeluje na ljude.
– Kad imate združene rat i ekonomsku krizu, svi postanu oprezni u trošenju novca, pa su mnogi odlučili smanjiti ambicije i prilikom odlučivanja o godišnjem odmoru. To je počelo već lani, a ove smo godine dobili dva nova rata na Bliskom istoku, nije čudno što i nautički turizam plaća cijenu. Također nije čudno ni to što ljudi puno štedljivije biraju gdje će novac potrošiti. U tom smo smislu, nekritičkim pumpanjem cijena ugostiteljskih usluga i marina posljednjih godina, posve sigurno i sami pridonijeli usmjeravanju dijela nautičara prema Grčkoj.
Unatoč svemu rečenom i evidentno lošim pokazateljima, Klisović i Milišić smatraju da još nije kasno za zaokret koji bi mogao zaustaviti sadašnji negativni trend i polako ga preokrenuti u našu korist. U tom bi smislu trebalo snažnijim i ciljanim marketingom vratiti u fokus naše neupitne prirodne komparativne prednosti, te primiriti nerealne cjenovne apetite koji svima rade štetu.
Zaokret moguć, ali...
Oboje također navode kako postoji šansa za povratak dijela nautičara koji su se okrenuli Grčkoj. Privučeni nižim cijenama plovit će tamo godinu ili dvije, a onda će se mnogi poželjeti vratiti na Jadran, ako posložimo stvari kako treba i stvorimo bolju sliku o njemu. Jer Jadran i Grčka, napominju, nisu jednaki kao destinacije, unatoč neupitnoj ljepoti grčkih otoka. Tamo su i veći plovidbeni izazovi, duže plovidbene rute, snažniji vjetrovi... Kod nas je sve pitomije. Osim nas samih, čini se.
Sudeći po svemu rečenom i onome što se događa oko nas, nadležna ministarstva mora i turizma doista bi morala pokrenuti širu inicijativu kroz koju bi se dugoročno definirao naš nautički turistički proizvod, njegovi ciljevi, razvojna dinamika, ekološki i ekonomski održiv broj plovila, sudionici u biznisu i njihova uloga... Nastavi li se kao i dosad, stihijski i po modelu tko što uhvati, bez vizije cjeline, mogli bismo jednu nedvojbeno perspektivnu turističku granu potpuno nasukati na sike. A to bi, znajući kakav akvatorij imamo, baš bilo umijeće. Nesposobnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....